"Rasprava će se uglavnom fokusirati na zahtjev Ukrajine za članstvo u EU, jer lideri moraju donijeti historijsku odluku koja će signalizirati naše vrijednosti", rekla je francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna uoči sastanka.
Nakon preporuke Evropske komisije objavljene prošle sedmice, očekuje se da će lideri država EU ocijeniti da li će Ukrajini i Moldaviji dati status kandidata za članstvo u EU na samitu 23. i 24. juna.
"Podržavati Ukrajinu je politička i strateška obaveza", istakla je Colonna.
Dodala je da evropski blok treba poslati "jasnu i jedinstvenu" poruku Ukrajini o njenoj evropskoj perspektivi.
Colonna je kazala i da će se ministri vanjskih poslova EU posvetiti globalnoj sigurnosti hrane koja je dovedena u opasnost zbog "izbora Rusije da započne rat protiv Ukrajine".
“Rusija mora prestati da se igra sa glađu u svijetu“, poručila je francuska ministrica vanjskih poslova.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell također je naglasio da "milioni ljudi pate od gladi" u drugim dijelovima svijeta, jer ruska vojska uništava usjeve i blokira isplovljavanje ukrajinskih brodova koji prevoze žitarice.
“Ovo je pravi ratni zločin”, naglasio je Borrell.
Rekao je kako "ne može zamisliti da će ova situacija dugo trajati" i ustvrdio da pregovori Ujedinjenih nacija o otvaranju transportnih koridora "napreduju".
Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Soukry također će se pridružiti kolegama iz EU u dijelu razgovora o sigurnosti hrane.
Šef danske diplomatije Jeppe Kofod službeno će uručiti pismo u kojem se signalizira namjera Danske da odustane od izlaska i pridruži se zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici bloka.
Slovenija će predstaviti plan za dodjelu kandidatskog statusa BiH
Pored Ukrajine, ministri će razgovarati i o balkanskim zemljama, koje čekaju na ulazak u Evropsku uniju.
Tanja Fajon, slovenska ministrica vanjskih poslova, rekla je da će Slovenija danas predstaviti plan za kandidatski status Bosne i Hercegovine.
“Podržavamo početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali i viznu liberalizaciju za Kosovo. Time, kao i davanjem kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, a u svjetlu rata u Ukrajini, dali smo dodatni poticaj proširenju na Zapadni Balkan”, izjavila je Fajon.
