Čini mi se da Milorad Dodik i njegovi saradnici nisu vlasnici svojih odluka, ušli su duboko u sferu ruskih interesa i Rusija kontroliše njihove postupke, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Elmedin Konaković je u razgovoru za agenciju Anadolu komentarisao zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o blokadi rada državnih institucija zbog čega postoji prijetnja blokadom procesa euroatlantskih integracija. Potez je uslijedio nakon što je Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedloge zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka.
"Mislim da ne smiju zbog ruskog utjecaja i naredbe iz Moskve da kapitaliziraju i finaliziraju dogovor koji su nam obećali. Imamo obećanje Dodika i saradnika sa sastanaka u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Mostaru i očekujemo da održe riječi, da ne slažu. Sada ćemo izvagati da li je veći strah od ruskog utjecaja ili je ipak interes za svojim narodom jači. Pokazaće se da li im je interes srpskog naroda u BiH važniji od interesa ruskog naroda i režima Vladimira Putina", rekao je Konaković.
Zaključci Narodne skupštine RS-a
Ministar vanjskih poslova BiH smatra da je proces donošenja zaključaka u entitetskom parlamentu bio ozbiljan.
"Mi smo ovih dana djelovali. Mogli ste vidjeti reakcije i poruke važnih vanjskopolitičkih faktora, Boris Ruge (zamjenik generalnog sekretara NATO-a) je reagovao, Schmidt (visoki predstavnik Christian Schmidt) se oglasio. Imamo stalne kontakte s predstavnicima Kvinte, NATO-om, glavnim stabilizatorom sigurnosnih prilika u BiH, i sigurno smo budni kad je riječ o tom procesu", rekao je Konaković.
Istakao je zadovoljstvo reakcijom institucija BiH, čime su pokazali da je dio tih institucija osnažen i lišen političkog pritiska.
"Tužilaštvo BiH je pravovremeno reagovalo upozorivši donosioce odluka u NSRS-u da bi mogli počiniti teško krivično djelo i vidio sam da su zbog toga, i nekih drugih faktora, zaključci bili blaži u odnosu na neki prvobitni plan", rekao je Konaković.
Dodao je da suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS-a i lideru SNSD-a, pokazuje da su institucije nezavisne, bez političkog pritiska i kontrole, čime šalju poruku svima koji misle da su nedodirljivi.
"Još jednom šaljem poruku da se uozbilje, da poštuju Ustav BiH, naše zakone i sigurno da institucije mogu adekvatno odgovoriti tom izazovu, a posebno naglašavam naše dobre odnose na diplomatskom polju, na vanjskopolitičkoj sceni i prisustvo naših prijatelja. Ovo su brže i adekvatnije reakcije u odnosu na ono što su ranije bile, jer imamo stalnu komunikaciju", rekao je Konaković.
Kazao je kako uvijek na stolu imaju dvije stvari. Jedna je prilika za rješavanje životnih problema, investicije, zapošljavanje mladih, poboljšanje standarda. To je evropski proces koji bi donio mnogo ukoliko BiH integriše svoje tržište u evropsko.
A, s druge strane su populisti koji skreću pažnju, ali nisu jedini, rekao je, i dodao:
"Idalje živimo na prostoru velikosrpske ideje. Iz Srbije nam još uvijek stižu iste poruke kakve je slao Milošević. Priče o ideji velike Srbije nisu prestale i to, naravno, diže tenzije i zapravo nas drži budnim da ne zanemarimo te opasnosti", rekao je Konaković.
Vučić regionalni problem
Na pitanje da prokomentariše odnos prema BiH i posljednja dešavanja u Srbiji, poruke koje šalju srbijanski zvaničnici i razgovor ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Konaković je rekao da nije zabrinut, ali da je stalno oprezan.
"Vučić je postao veliki problem regiona. Od onoga što se od njega očekivalo, stabilnost, liderstvo, ne pokazuje ništa i često svoje probleme, koji su, čini mi se, sve veći, gura u baštu svojih komšija praveći balans i ravnotežu. Kada je riječ o Kosovu, otvara temu RS-a ili sada ovih protesta, poslao je jednu jadnu, patetičnu, vrlo neprimjerenu poruku kako zbog usvajanja rezolucije o Srebrenici i njihovog otpora sada ima proteste u Srbiji", rekao je Konaković.
Smatra da je pokazao nepoštivanje žrtava i njihovih porodica, genocida i međunarodnog pravnog poretka:
"Čudno je da Vučić, koji stalno insistira na poštivanju međunarodnog pravnog poretka, ne priznaje zvanične presude međunarodnog suda u Hagu i time zapravo ne ostavlja ni nama prostor da s njim o tome razgovaramo."
Istakao je da razgovor Lavrova i Vučića o BiH tjera na oprez i dodao:
"Takvi su razgovori dovodili 90-ih do krvoprolića na prostoru Balkana, ali ponavljam još jednom, oprezni smo, budni smo, nismo uplašeni niti posebno zabrinuti i spremni da reagujemo u svim situacijama. Ponovo zagovaramo bolju opciju vraćanja za sto i da iskoristimo priliku i da BiH približimo EU-u."
Protesti u Beogradu
Šef bh. diplomatije kazao je kako ne želi komentarisati proteste u Beogradu, ali da prati šta se tamo dešava.
"Ne miješam se u unutrašnje stvari. Pokazali smo snagu više puta kao narod, kao politika, Bošnjaci kao najbrojniji narod. Prvi sam međunarodni zvaničnik koji je posjetio mjesto stradanja kada je dječak u osnovnoj školi u Beogradu ubio drugu djecu. Došao sam tamo, položio cvijeće, bez obzira šta smo od te Srbije doživjeli u prošlosti. Nije mi drago da vidim ijedan izgubljeni život i saosjećam s porodicama žrtava. Želimo Srbiju koja ima hrabrosti pogledati se u ogledalo, koja ima hrabrosti reći šta je zaista bilo u Srebrenici i onda takva prosperitetna Srbija može biti dobar komšija i nama i cijelom regionu", rekao je Konaković.
Nakon što su se utišale reakcije na posjetu kosovskog premijera Albina Kurtija Sarajevu, u odnosima između dvije zemlje ostali su isti problemi. Među njima je i vizni režim za građane Kosova koji je na snazi u BiH.
Konaković kaže da je čudno da su kolege iz RS-a već glasale i da su neki procesi ratificirani i da je provedena procedura koja govori o uspostavljanju odnosa u regionu, a samim tim i BiH i Kosova, ali i Srbije i Kosova.
"Srbija je ratificirala sve dokumente, pa čak i onaj o prelasku granica s ličnim kartama. Srbija na takav način pokazuje da to za njih nije problem. Ovdje su problem isključivo predstavnici iz RS-a koji prave problem oko jednog od dokumenata. Dozvolili su da se verificiraju zvanja i diplome i da ljudi mogu aplicirati za posao, ali taj dolazak otežavaju traženjem vize ili ne dozvoljavaju prelazak s ličnom kartom", rekao je Konaković.
Vize za šest zemalja
Prvi čovjek bh. diplomatije je rekao da su odnosi BiH i Turske više nego prijateljski, a da su u pravu i oni koji ih zovu bratskim.
"U budućnosti, fokus treba biti na ekonomskim prilikama. Mislim da tu ima mnogo dvosmjernog prostora i da BiH mnogo više izvozi na prostor Turske i da Turska koristi naše približavanje EU-u i otvaranje granica za svoje ekonomske interese. Trenutno radimo na strateškom planiranju procesa koji bi trebali naše odnose učiniti još funkcionalnijim", rekao je Konaković.
Prije dvije godine je postignut dogovor o putovanju građana dvaju zemalja samo uz lične dokumente, ali nikada nije stavljen na snagu.
"Voljeli bismo da se to implementira sutra, ali je priča o vanjskoj politici i odlukama na nivou države takva kakva je zbog Daytona i konsenzusa koji mora biti postignut za svako, pa i za najsitnije pitanje. To ostavlja mogućnost da neko ko se s time ne slaže može blokirati procese. Da je do nas, do koalicije ili političke opcije koju predstavljam, mi bismo sutra imali tačku dnevnog reda i glasali za nju i stavili je u punu funkcionalnost", rekao je Konaković.
EU 14 godina zahtjeva od BiH uvođenje viza za nekoliko zemalja među kojima su Azerbejdžan, Rusija, Kina, Katar, Kuvajt i Turska. BiH će na putu ka članstvu, uz ostalo, morati uskladiti svoju vanjsku politiku s EU-om. Konaković učekuje razumijevanje EU-a kada je riječ o Turskoj.
"Kada je riječ o uvođenju viza, mislim da EU ima razumijevanja, da bi to bio ogroman ekonomski udar i da bi to bilo narušavanje nama veoma važnih geopolitičkih odnosa. Imamo pritiske da od ovih šest zemalja, rekli su nam u naredne tri godine stavimo barem jednu zemlju godišnje. Očekuje se da to budu u ovoj prvoj rundi Azerbajdžan, Kuvajt i Katar, a da Evropa poslije toga otvori pitanje, jer to je regionalno pitanje i pitanje za Srbiju, Crnu Goru i ostale. Mislim na važnost naših odnosa i očekujem da EU ima razumijevanje. Mi sada nemamo u planu stavljati vize za građane Turske iz svih ovih razloga koje sam ranio naveo", rekao je Konaković.
Bliski istok
Dešavanja na Bliskom istoku, posebno u Palestini i Siriji, i dalje su u fokusu međunarodne javnosti. Bh. diplomatija je bila intenzivno uključena u evakuaciju bh. državljana iz Gaze.
"Najbolnije slike koje smo gledali u mom mandatu su slike strašnih zločina u Gazi i mi smo o tome glasno govorili na različitim forumima podsjećajući na stradanja Bosanaca i Hercegovaca, Bošnjaka koji su na sličan način bili različitim zločinima pogubljeni, raseljeni, silovani, naša sela i gradovi popaljeni. Danas imamo pravo cijelom svijetu reći šta se desilo u Bosni 90-ih i podsjetiti i upozoriti na dešavanja koja gledamo iz Gaze", rekao je Konaković
Naglasio je da mu je najvažniji proces bio evakuacija bh. građana iz Palestine.
"Jedna smo od rijetkih zemalja koja je skoro sve evakuisala, mislim da imamo još sedam građana koji iz različitih razloga ne mogu da napuste Palestinu. Četrdeset devet ljudi s porodicama smo uspjeli evakuirati u BiH. To je veliki i važan proces. Glasali smo za sve rezolucije u GS UN-a koje štite prava Palestinaca da imaju svoju državu, koji osuđuju napade Izraela, koji osuđuju ubistva", rekao je Konaković.
Sirija je nakon posljednjih dešavanja ušla novo poglavlje o kojem nemaju potpuno precizne informacije, rekao je.
"Pad Assadovog režima slavi cijeli civilizirani svijet. Mi u BiH također. S pažnjom pratimo funkcionalnost uspostave vlasti, odnose u regionu, stabilnost tog regiona. Nadam se da će zbog naroda Sirije nova vlast učiniti ono što je za njih najbolje i stabilizirati taj region i govoriti o budućnosti i o razvoju."
- Podrška uspostavi međunarodnog suda za Siriju -
Kazao je da se proces uspostave diplomatskih odnosa može odvijati brzo, ali u skladu s procesima koji se dešavaju unutar Sirije.
"Vidim da proces formiranja vlasti ide nekom zadovoljavajućom brzinom. Pratimo kako će posložiti stvari bez daljih komplikacija. Kada to dođe na sto, opet tri strane u BiH moraju zauzeti jedinstveni stav. Naš je stav da se to može uraditi u kratkom roku, pratićemo okolnosti i biti spremni za uspostavu odnosa", rekao je Konaković.
U razgovorima s liderima Katara, medijatora u mnogim procesima na Bliskom istoku, kazao je da BiH može staviti svoj primjer na raspolaganje i doprinijeti uspostavi tranzicijske pravde i podržati uspostavu međunarodnih sudova.
"Naša su iskustva pokazala da je to koncept bolji od drugih, pravedniji je, nije savršen i nije potpuno pravedan. Ostalo je mnogo neprocesuiranih ratnih zločina i mnogo je ratnih zločinaca na slobodi u BiH, ali zamislite da nije bilo uspostave međunarodnog suda kada bi i da li bi lokalni i regionalni sudovi imali snage, da bez politizacije pred lice pravde izvedu Karadžića, Mladića, Krstića i sve druge počinioce genocida i različitih zločina. Lično mislim da je to dobra praksa i podržavam je. BiH ima iskustva u tranzicijskoj pravdi i medijaciji i može pomoći uspostavi sistema i u Gazi i u Siriji, raspoloženi smo i odgovorićemo na svaki takav poziv", kazao je Konaković.
