'Krug 99' - Ključni izazovi nameću i prioritetna djelovanja u 2023. godini

Teški izazovi s kojima će Bosna i Hercegovina biti suočena ubuduće, pa i u 2023. godini, nametnut će prioritete poput sigurnosti, mira i članstva u NATO savezu; ustavnih promjena i građanskog koncepta političkog uređenja; obnove građanskog društva na kulturi i vrijednostima zajedničkog života te tranzicijske pravde, a unutar tog pitanja, ljudsko pravo na obilježavanje sjećanja i krivično gonjenje onih koji poriču da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid tokom proteklog rata.

To je na godišnjoj pres-konferenciji u Sarajevu izjavio Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, najavljujući dokument-izjavu te asocijacije o viziji za 2023. i naredne godine, koju će „Krug 99“ usvojiti ovog mjeseca i objaviti.

"Nakon tri decenije najtežih kriza, uključujući i rat, te stoljetnog etnonacionalističkog pozicioniranja Bosne i Hercegovine kao 'posebnog slučaja' i izvan standarda modernih evropskih i zapadnih država i suverenih nacija, konačno treba odbaciti etnički koncept ili etničko upravljanje državom kao istrošeni i historijskom nužnošću prevaziđeni koncept političkog uređenja. Bez toga će Bosna i Hercegovina i dalje biti 'moneta za potkusurivanje' svakog hegemonizma i etnoteritorijalnih apsiracija, a stanovništvo bez stabilnog mira, slobode i jednakosti", rekao je, između ostalog, Kulenović.

Država Bosna i Hercegovina čiji su građani jedini nositelji njenog suvereniteta, dodao je predsjednik "Kruga 99", mora konačno biti garant zaštite građanskih političkih prava i jednakosti svakog pojedinca. Vizija slobodne, demokratske bosanske nacije isprepletenih narodnih identiteta, traži ljudsku i intelektualnu, koliko i političku odvažnost. "Bauk građanskog uređenja plaši samo autoritarne lidere i totalitarne režime", smatra Kulenović.

Otvaranje perspektive demokratskog preobražaja BiH nije moguće bez obnove građanskog društva i tradicionalnih vrijednosti koje su postojale u BiH, rekao je još, između ostalog, na novogodišnjoj pres-konferenciji.

Član Predsjedništva „Kruga 99“ Bojan Šošić također se obratio i govorio o potrebi zaštite kulture i obrazovanja kao kategorija koje nisu uzalud u vrhu prioriteta kad je riječ o artikulisanju zdravog, građanskog društva Bosne i Hercegovine.

"'Krug 99' će ostati posvećen promovisanju univerzalnih vrijednosti koje su neupitno kroz stoljeća krasile bosanskohercegovačko društvo, vrijednosti koje ne mogu i ne smiju ostati svedene na muzeje, galerije, pozorišta, škole i univerzitete, već moramo na svakom koraku ulagati napore da ih prepoznamo, njegujemo i razvijamo u životu po kojem Bosna nikad ne može biti duboko podijeljeno društvo kakvim ga pokušavaju prikazati i učiniti", zaključio je Šošić.

Senadin Lavić, član asocijacije „Krug 99“, govorio je na ovoj pres-konferenciji o kategoriji nacionalnog bosanstva, što, po njegovim riječima, nije etničko-religijska kategorija koja služi za razbijanje unutarnje strukture bosanskog stanovništva pod komandnom palicom srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog etnoteritorijalnog hegemonizma.

"Jednostavno kazano, biti građanin znači poštivati postojanje države Bosne i Hercegovine i prihvatiti njen povijesni i pravno-politički identitet bez obzira kojoj etničkoj/narodnoj grupi neko pripadao", kazao je Lavić.

U Evropi danas ne postoji destruktivna i hegemonistička politika kakva je srpsko-hrvatska politika antibosanstva, smatra on, zbog čega patriotsko-legalistička politika ne smije ustuknuti pred hegemonijom, ekspanzionizmom i fašisodinim tendencijama.

"Srbijanska i hrvatska agresija na Republiku BiH vođena je zbog teritorije i resursa BiH. Zato je i dalje najvažnija politika ona koja vodi brigu o teritoriji države Bosne i Hercegovine i državnoj imovini. Mi nikada ne smijemo prihvatiti otimanje državne imovine i time ispunjenje ratnog antibosanskog pothvata Srbije i Hrvatske. Tek s definitivnim otimanjem bosanske teritorije, završava se srbijanska agresija iz 1990-ih godina na Republiku BiH. Danas je BiH zarobljena država i blokirano društvo", zaključio je Lavić.

David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Southern Connecticutu State University, govorio je na ovoj pres-konferenciji o potrebnoj posvećenosti tranzicijskoj pravdi i pravu na memorijalizaciju.

U tom kontekstu je poželio da 2023. bude godina u kojoj će konačno biti uklonjeni spomenici što veličaju ratne zločince poput murala posvećenog Ratku Mladiću u Kalinoviku ili 'Mladićeve ploče' na Vracama.

"Dakle, vrijeme je da Ured visokog predstavnika u BiH provede sveobuhvatnu strategiju tranzicijske pravde na uspostavljanju spomen-obilježja žrtvama na mjestima na kojima su počinjena zvjerstva koja su proglašena genocidnim u presudama domaćih i međunarodnih sudova, kao i drugi ratni zločini. Sveobuhvatna strategija tranticijske pravde mora podržavati vladavinu prava uklanjanjem spomenika koji veličaju ratne zločince te ojačati pravosuđe tako što će procesuirati negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Takvom inicijativom za tranzicijsku pravdu počet ćemo konačno izvršavati našu odgovornost da zaštitimo preživjele od ponovne traumatizacije, popravimo društveno tkivo i spriječimo buduće zločine i genocid", zaključio je David Pettrigew.

Najveća je sramota međunarodne zajednice, smatra on, što je udruženjima žrtava onemogućeno postavljanje spomen-obilježja i muzeja na lokalitetima kao što su koncentracioni logor Barutni magacin u Kalinoviku, skladište Kravica, logor Omarska, sportska sala "Partizan" u Foči, Centar za kulturu "Pilica", koncentracioni logor Trnopolje, hotel "Vilina vlas" u Višegradu te drugim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini, dokumentovani i u sudskim presudama.