Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović izjavio je u intervjuu za Radio Sarajevo kako je Rezolucija o genocidu u Srebrenici bila historijska prilika za srpski narod kako bi se suočio sa prošlošću, te kako ne razumije zašto tu priliku nisu iskoristili.
Kavazović je govorio o aktuelnim temama u Bosni i Hercegovine, a u povodu Nove hidžretske godine. Na pitanje u kakvim okolnostima muslimanski vjernici, ponajviše Bošnjaci, dočekuju Novu hidžretsku godinu i koji su izazovi pred njima, Kavazović je odgovorio:
„Kao i većina drugih građana i naših komšija. Neodgovorni ljudi i neodgovorne politike, na šta smo na vrijeme upozoravali, doveli su nas u period neizvjesnosti i nesigurnosti koji mi osjetimo među našim ljudima i koji nije bez osnova. Dugo se popušta destruktivnim agendama, predugo ih pokušavaju odobrovoljiti, na račun interesa građana i budućnosti ove zemlje. Odsustvo bilo kakvih efikasnih politika koje su alternativa trenutnom stanju su sada došle na naplatu. Mislim da smo na vrhuncu krize i da je najpotrebnije da svi budemo svjesni opasnosti situacije, da oni koji su odgovorni imaju pripremljene mjere i politike kako bi se odgovorilo na bilo kakvu avanturu koja bi prijetila ponavljanjem genocida i novih sukoba. Mir je najveća vrijednost i on se mora sačuvati od onih koji nas ucjenjuju ratom, ako im ne dopustimo da u miru postignu ono što nisu mogli u ratu.“
Osvrnuvši se i na Gazu, Kavazović je rekao kako Palestinci u Gazi Novu hidžretsku godinu dočekuju u okolnostima agresije i pokušaja istrebljenja.
„Teško je naviknuti se na ovakav svijet u kojem svi glasovi širom svijeta koji se čuju, a koji pozivaju na zaustavljanje ubijanja nevinih i nezapamćeno i sistematsko razaranje Gaze, nemaju skoro nikakvog utjecaja na one moćne i ohole. Mi u Bosni smo navikli na neefikasnost međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda, ali sve što se dešava u Gazi prijeti da uništi i ono malo krhkog međunarodnog poretka i prava koji nam je osiguravao kakav takav mir u svijetu“, rekao je Kavazović.
U vezi s obilježavanjem 29. godišnjice genocida u Srebrenici, koja se obilježava nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, Kavazović je istakao:
“Mislim da je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici bila historijska prilika za srpski narod kako bi se suočio sa prošlošću i osudio one politike koje su nam svima uzrokovale toliko zla devedesetih i koje su dovele do genocida. Bila je to prilika da sa tim zlom raskrste za sva vremena. Ne razumijem zašto tu priliku nisu iskoristili.”
Reis Kavazović je naglasio kako treba imati na umu da je u ovoj zemlji toliko toga dobrog što, nažalost, ne dobija priliku da se vidi, da dođe do izražaja od onih politika i neodgovornih pojedinaca koji čine sve da spriječe bilo kakvu normalizaciju odnosa u ovoj državi i među narodima.
„Ovdje se oduvijek živjelo zajedno i to nama nikada nije problem. Mi vidimo koliki se trud ulaže da se razbije jedinstvo bosanskohercegovačkog društva i koliko je ono ipak otporno. To nam daje nadu da će onog dana kada politike mržnje i podjela budu poražene ovo društvo brzo ozdraviti“, smatra Kavazović.
Govoreći i o "svesrpskom saboru" 8. juna 2024. godine kojeg je podržala i Srpska pravoslavna crkva, i retorici koja je zavladala nakon toga, na pitanje kako vidi ulogu Beograda i vrha Srpske pravoslavne crve, da li neko želi zidati nove nesreće ovih područja, koliko je sve to zabrinjavajuće, Kavazović je rekao:
"Naravno da nas brine. Ali mislim da ne bismo trebali biti zabrinuti samo mi. Od vjerskih institucija očekujemo više odgovornosti. Oni bi trebali zajedno s nama da nude bolju budućnost svim našim članovima i pripadnicima i da svoje stavove temeljimo na univerzalnim vrijednostima koje naše vjere naučavaju. Nažalost, to nije slučaj i to je veći problem čak i od politika koje su prolazne i koje već na idućim izborima mogu, ako se građani uvjere da ih ne vode u prosperitet, biti poražene. Vjerski odnosi su dublji i oni imaju dalekosežne i dugoročne posljedice i zato ja pozivam odgovorne i zrele ljude u SPC-u da budu svjesni posljedica svojih politika i da se vrate ideji međureligijskog dijaloga i komšijske saradnje na vrijednostima koje naučavaju naše svete knjige."
