"Gaza je velika rana na savjesti čovječanstva, svijet šuti. Šute oni u čijim rukama su odluke, koji bi trebali da zaustave rat u Gazi i stradanje ljudi", poručio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
U razgovoru za Anadolu govorio je o Gazi, ubijanju civila i reakciji, odnosno pasivnosti svijeta na to, o položaju vjerskih službenika u bh. entitetu Republika Srpska, ali i izazovima sa kojima se građani u Bosni i Hercegovini suočavaju.
"Nije sporno da je Gaza velika rana na savjesti čovječanstva, općenito. Poslije Gaze, ne znam da li više ima smisla govoriti uopće o onome što se nama ljudima događa. Jer nismo u stanju zaustaviti to zlo. Dakle, govoriti o borbi protiv zla nakon Gaze će vjerovatno biti sasvim teže i drugačije. To je nešto na šta niko više nema odgovora, a ono što je zaprepaščujuće jeste šutnja. Svijet šuti kada je u pitanju Gaza. Šute oni u čijim rukama su odluke, koji bi trebali da zaustave rat u Gazi i stradanje ljudi", poručio je Kavazović.
Dotakao se i međureligijskog dijaloga nakon eskalacije nasilja u Gazi i na Bliskom istoku.
"Nismo položili ispit kada je u pitanju Gaza. Nema nikakvih inicijativa iz religijskih krugova. S vremena na vrijeme se oglase vjerski lideri, osude nešto ili pozovu na mir, ali ne vidim tu vjersku diplomaciju koja bi mogla odigrati značajniju ulogu kada je u pitanju Gaza. Nema snažnog moralnog poziva da se ovome zlu stane u kraj, kada je u pitanju stradanje ljudi u Gazi. Gaza nas je potpuno porazila. Ona će s Božjom pomoći nadživjeti ovu našu šutnju i sram kojeg imamo, ali će u historiji ostati upamćeno da smo kao ljudi šutjeli na zlo koje se događa u Gazi", istakao je reis Kavazović.
Podsjetio je da obični ljudi u svijetu održavaju proteste zbog izraelskih napada na Gazu, tražeći prekid vatre i zaustavljanje ubijanja civila.
"Običan čovjek je vidio o čemu je ovdje riječ. Vidio je da su u pitanju goli interesi onih koji odlučuju o našim životima i upravljaju političkim procesima u svijetu. Taj obični čovjek uviđa tu veliku nepravdu i veliko zlo. Mislim da je danas Gaza učiteljica običnom čovjeku koji nije pao na tom ispitu da prepozna zlo i da ga osudi. To je velika nada za vjeru i sve nas. Gaza je učiteljica života nama običnim ljudima", naglasio je Kavazović.
Tužba JAR-a ders islamskom svijetu
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu prošle sedmice održano je saslušanje po tužbi za genocid koju je Južnoafrička Republika podnijela protiv Izraela. Prvog dana sudskog procesa, Južnoafrička Republika iznijela je dokaze u predmetu koji je podnijela 29. decembra, optužujući Izrael za genocid i kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu svojim akcijama u Pojasu Gaze od 7. oktobra.
Izraelska odbrana je drugog dana saslušanja u Hagu, između ostalog, navela da su argumenti o Gazi slični onima iznesenim u slučaju genocida u Bosni i Hercegovini, ali da sud ni tada nije naredio prekid vojnih aktivnosti.
"Ono što se trenutno događa u Gazi i ono što se dogodilo u Srebrenici, je zločin prve vrste, to je genocid. Genocid u Srebrenici je presuđen na sudovima, ali ono što se događa u Gazi je zločin sa svim elementima genocida. Treba sačekati i tu krajnju kvalifikaciju sudova. Ja sam zahvalan jednoj državi koja je na jugu samog kontinenta, daleko od Gaze, ali koja je također preživljavala vrlo slične momente kao nacija, pokrenula to pitanje. To je na neki način i jedan moralni ders islamskom svijetu jer nijedna muslimanska zemlja to nije uradila, a ima ih 50-tak", pojasnio je Kavazović.
Smatra da ovo u Gazi čini državni aparat Izraela, a ne narod te zemlje.
"Uvijek sam za to da razdvojimo narod i državni aparat. Države čine zločin, one su odgovorne za zločin, narodi nisu odgovorni za zločine. Kao što je bilo i kod nas u Srebrenici. Nije srpski narod odgovoran za genocid u Srebrenici, ali jeste državni aparat koji je u svojim rukama imao vojsku, policiju, kao što je trenutno slučaj i sa državom Izrael", rekao je Kavazović.
Napadi na vjerske službenike u RS-u
U posljednje vrijeme bilježi se veliki broj napada i provokacija na vjerske službenike u bh. entitetu RS. Reis Kavazović je rekao da je ogromna razlika po tom pitanju danas i kako je bilo neposredno nakon rata '90-ih godina.
"Imali smo napade na vjerske službenike, bacanje bombi na njihove stanove... Bilo je to teško vrijeme i izašli smo iz toga, hvala Bogu. Vratio se naš narod, naši imami. Naravno, oni još uvijek doživljavaju te scene u RS-u. Uvijek i svugdje ima neodgovornih ljudi. Možemo kazati, to se dešava i sa vjerskim službenicima pravoslavne i katoličke crkve. Bude tih napada. Ipak, većina ljudi to osuđuje. Sada je pitanje kako se naspram toga ponaša država. Vrlo često se država ne ponaša adekvatno. Vrlo često se to završi samo na nekim istragama, davanju izjavu, pa se puste na slobodu bez ikakvih posljedica za taj čin. Vjerski službenici predstavljaju simbol. Zbog toga smatram da državni organi trebaju tome posebno posvetiti pažnju", pojasnio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Apelovao je da se napadi na vjerske objekte i vjerske službenike ne smiju zanemariti i podcijeniti.
Ovo nisu devedesete
Reis Kavazović je nedavno izjavio da je snaga našeg naroda u okupljanju, radu, vjeri i strpljenju. Za Anadolu je govorio o vjeri muslimana u Bosni i Hercegovini u vrijeme kada iz bh. entiteta RS dolaze prijetnje o otcijepljenju, što bi, prema mišljenju mnogih, moglo ponovno dovesti do sukoba na ovim prostorima.
"Prijetnje ratom se upotrebljavaju za različite političke ciljeve. Mislim da u Bosni i Hercegovini svaki dan proizvodimo jako puno tog narativa koji je ustvari na neki način zastrašivanje ljudi. Naravno, ništa ne treba podcijeniti. Ja nisam čovjek koji smatra da treba podcijeniti bilo šta od toga, pogotovo od onih koji su ovdje podržavali ono što se događalo, podržavaju ratne zločince, nagrađuju ih...Ne trebamo to uopšte podcijeniti. Ali, ovo nisu devedesete. Ne treba niko da bude u iluziji da smo mi u nekim '90-im godinama kada je postojala neka velika JNA, bila je sve samo nije bila narodna, a koja je počinila strašne zločine, naoružala zločince i dala im sve mogućnosti. Nismo više u toj situaciji, Bošnjaci nisu više u toj situaciji, to svako treba da zna. Kazao sam to mnogo puta, nekada me zbog toga i prozivaju, ali samo želim kazati da niko nije lud da dopusti da nam se ponovo dogode zločini koji su se događali '90-tih godina. Svi trebamo biti spremni da se ova država brani", poručio je Kavazović.
Istakao je da u ovoj državi svako ima svoje mjesto i da se u njoj niko ne treba osjećati ugroženim.
"Ovo je naša zemlja. U njoj treba da budemo upućeni jedni na druge, da je gradimo, budemo sretni u ovoj zemlji. Nema razloga da jedni druge plašimo, strašimo, prijetimo jedni drugima. Na koncu, te prijetnje su nešto što ne mislim da nas treba posebno uplašiti, ali trebamo biti odgovorni naspram toga i to svakako uzeti u obzir i o tome voditi računa", rekao je Kavazović.
Raditi na pomirenju i razumijevanju među ljudima
Govorio je i o izazovima koji bi se mogli naći pred Bošnjacima, Bosnom i Hercegovinom i Islamskom zajednicom u narednom periodu.
"Bosna i Hercegovina, kao bh. društvo treba nastaviti graditi temelje za naše uključivanje u evroatlantske integracije. Mi smo dio Evrope, a trebamo i zvanično stati pod tu evropsku zastavu. To je naše opredjeljenje. Svi se trebamo potruditi da prihvatimo one vrijednosti na kojima postoji Evropa i da naše društvo izgrađujemo na tim temeljima. Naravno, tu ima jako puno prostora i za nas - bh. muslimane koji jesmo evropski narodi. Prisutni smo diljem Evrope i van nje, kao zajednica", pojasnio je Kavazović.
Smatra da Islamska zajednica može i treba nastaviti raditi na pomirenju i razumijevanju među ljudima.
"Treba ostati otvorena zajednica. Zalagat ćemo se da Bosna i Hercegovina zauzme svoje mjesto u Evropi, ali i da ima snažne veze i sa islamskim svijetom. Mi smo narod i zajednica koja u duhovnom i drugom smislu pripada i Istoku i Zapadu. Mi smo ovdje i Istok i Zapad u isto vrijeme i mislim da tu poziciju trebamo sačuvati, trebamo na tome raditi", naglasio je Kavazović.
Gradi se džamija u Osijeku, obezbijeđen projekat i za džamiju u Puli
Reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prije nekoliko dana u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice posjetio je premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković s delegacijom. Za Anadolu je govorio o položaju muslimana i Bošnjaka u susjednoj Hrvatskoj.
"Kada govorimo o muslimanima, položaj muslimana u Hrvatskoj je dobar. Tamo imamo snažnu zajednicu koja se razvija i koja gradi džamije. Tu je džamija u Zagrebu, Rijeci, Sisku, gradi se džamija u Osijeku. Već je obezbijeđen projekat i za džamiju u Puli. U Dubrovniku je dodijeljeno zemljište. Vidimo da je Hrvatska, za razliku od Srbije, naklonjenija Islamskoj zajednici i muslimanima i tu nemamo problema. Tamo imamo i vjeronauku u školama", rekao je Kavazović.
Međutim, prema njegovim riječima, Bošnjaci se žale na njihov status.
"Nažalost, bošnjačka zajednica tamo nije zastupljena u državnim organima, naspram onoga što su oni dali za Hrvatsku, deset posto ukupnih žrtava u odbrani Hrvatske su bošnjačke žrtve. Mislim da tu postoji prostora da se radi, ali vjerovatno nije samo do države nego i do Bošnjaka jer nisu 'agresivniji' u svojim zahtjevima", izjavio je Kavazović.
Kako je kazao, o tome su razgovarali i sa Plenkovićem.
Odnosi BiH i Turkiye
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, istakao je reis Kavazović, ima najbolje odnose sa Upravom za vjerske poslove Turkiye (Diyanet), od svih muslimanskih država.
"Turkiye je nama i po nekom prirodnom stanju, i najbliža. Mi smo dio tog zajedničkog naslijeđa, pripadamo tom kulturnom osmanlijskom krugu, kao zajednica. Imamo zaista dobre odnose. Imamo svu podršku od strane Diyaneta, imamo potpuno razumijevanje. Moram kazati, na širem planu na Balkanu, Turkiye igra ulogu jednog stabilizatora. Ponekad se možda mi Bošnjaci ljutimo zašto su prisutniji u Srbiji ili zašto su prisutni u Srbiji na takav način u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Naravno, Turkiye je velika država i ona je prisutna svugdje u svijetu, ali mislim da nikad ništa ne čini na štetu Bosne i Hercegovine, niti bi učinila, to može biti samo u njenu korist", naglasio je Kavazović.
Poručio je da "smo sa Turkiye sigurni".
"Imati prijatelja kao što je Turkiye, je velika stvar. Svako u svijetu bi to poželio. Mi imamo i duhovne veze sa tim narodom", istakao je Kavazović.
Ukazao je i na prijateljstvo i sa Sjedinjenim Američkim Državama.
"I one podržavaju Bosnu i Hercegovinu. Mi, Bošnjaci, čini mi se da se na ta dva krila trenutno najviše i oslanjamo i možemo se osloniti, dakle, na Turkiye i Sjedinjene Američke Države", istakao je Kavazović.
