Glavni imam Medžlisa Banjaluka hafiz Muamer ef. Okanović izjavio je za Anadolu da se nadaju da će 7. maj biti dan kada će Arnaudija otvoriti svoja vrata svim džematlijama, svim onima koji žele i iščekuju da obave namaz u ovoj džamiji, kao i za sve posjetitelje koji željno iščekuju taj trenutak kada će imati priliku da uđu, posjete ovu džamiju i da se dive arhitektonskoj, duhovnoj, kulturološkoj baštini koja je nekoliko stoljeća bila prisutna na ovim prostorima.
Dodao je da očekuju znamenite goste koji će svojim udjelom doprinijeti samom činu svečanog otvorenja.
Prema njegovim riječima, Aranudija je džamija koju vezuje slična sudbina kao i Ferhat-pašinu džamiju. Izgrađena je krajem 16. stoljeća, 1595. godine, samo nekoliko decenija nakon Ferhadija džamije. Izgradio ju je Hasan defterdar, ministar finansija Fehat-paše Sokolovića, potpisnik vakufname Ferhat-paše Sokolovića i njegov suvremenik.
"Sestra" džamije Ferhadija
Okanović je rekao da, kao što dijele povijesnu vezu, Arnaudija je na neki način kroz povijest dobila epitet sestre Ferhadije džamije, tako dijele i tragičnu sudbinu, odnosno 7. maj 1993. godine, kada su u ranim jutarnjim satima detonirane Ferhadija i Arnaudija džamija.
Podsjetio je da se na samo polaganje kamena temeljca čekalo nekoliko decenija, koji je svečano položen 2017. godine i već nakon nekoliko godina „iščekujemo, radujemo se i naša srca su ozarena zbog same mogućnosti da ova džamija postane pristupačna vjernicima i svim onima koji se dive ovakvom vidu umjetnosti i arhitekture“.
„Arnaudija džamija je uz Božiju pomoć finalizirana. Radovi su završeni, a najveći udjel u njenoj obnovi ima Vakufska direkcija Republike Turkiye, što je svakako izuzetno znamenit poduhvat i za Banjaluku i za Bosnu i Hercegovinu i za sve naše džamije koje su dijelile sudbinu ove džamije Hasana defterdara, koje su uklanjane, a koje su ponovno izgrađene, kao što je i Kizlaragina džamija u Mrkonjić-Gradu čijem se otvorenju takođe radujemo i čije otvorenje iščekujemo“, rekao je Okanović.
Naglasio je kako je Arnaudija džamija po svojoj konstrukciji veoma slična, štaviše stilom građe skoro identična Ferhadiji džamiji. Dimenzijama je malo manja, zbog toga je dobila epitete "mlađe sestre" Ferhadija džamije.
"Ono što se vezuje za Arnaudija džamiju što je njena specifičnost jeste akšam-taš ili mali minaret, mala munarica, kako su je prozvali, koja je imala funkcionalnu ulogu za vrijeme mjeseca ramazana, kada bi se mujezin uspinjao i pozivao vjernike na namaz, odnosno nagovještavao da je kraj posta za taj ramazanski dan“, kazao je Okanović.
Akšam-taš posebnost Arnaudije
Istakao je da je taj akšam-taš zapravo posebnost koju ne dijeli mnogo džamija, zapravo po tome se Arnaudija džamija izdvaja, a po tome je na neki način i stanovništvo ovog grada osjetilo posebnu sentimentalnost prema ovoj džamiji i po čemu se posebno sjećaju Arnaudija džamije.
Okanović ne sumnja da će upravo taj sentiment, taj detalj, munarica ili akšam-taš biti jedan od detalja koji će osvježiti memoriju, pa i mladost mnogih ljudi koji su odrastali i dijelili svakojake lijepe trenutke i momente u okrilju harema ove džamije, neovisno o konfesiji.
Prema njegovim riječima, ovo je jedna od džamija gdje je samo turbe dijelom džamije. Uz ovu džamiju nalazi se turbe Hasana defterdara, graditelja i njegove supruge, tako da je i to jedna od specifičnosti po kojoj se može istaknuti ova džamija.
Obnovom Arnaudije završava se proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija. Poput Ferhat-pašine džamije, Arnaudija džamija je sazdana na fragmentima koji su nakon njenog rušenja odnošeni na razna mjesta.
Okanović je rekao da su decenije su bile neophodne da se ti fragmenti pronađu, da se dovedu u stanje iskoristivosti i određen broj tih fragmenata je uzidan i u Arnaudija džamiju, kao što je slučaj i sa Ferhat-pašinom džamijom.
„Naravno, ti fragmenti imaju svoju simboličku vrijednost, jer podsjećaju na vrijeme prije rušenja Arnaudija i Ferhadija džamije, ali također oni odišu kolektivnom memorijom, kolektivnim sjećanjem da svaki posjetilac, svaka osoba koja posjeti Arnaudija, Ferhadija džamiju samim pogledom na te fragmente prisjeti se i podsjeti se na te mračne, tamne dane kada su džamije ili generalno objekti ovakvog jednog kulturološkog značaja uklanjani i da zapravo to bude podsjetnik svima nama da se takve stvari više nikada ne dešavaju i da budemo graditelji, a nikada rušitelji“, naglasio je Muamer ef. Okanović.
Civilizacijska i kulturna baština
Dodao je da to treba da bude jedan vid podstreka za svaki mogući način napredovanja, kako društvenog, tako duhovnog, pa i kulturološkog, materijalnog, „što je svakako dio baštine i grada Banjaluke, a općenito i svih građana“.
Okanović je istakao da veliki broj građana, neovisno o konfesiji, neovisno o pripadnostima, dijeli sentiment, osjeća jaku emociju prema ovoj džamiji, te da je veliki broj upita dobijao čak i prije godinu dana, prije nego što su imali informaciju o samom zvaničnom otvaranju, kada će konačno biti Arnaudija otvorena. Pošto se već prije godinu dana nazirala, kako minaret tako i sama konstrukcija džamije „veliki broj građana već je postavljao pitanja i izražavao želju da dođe da posjeti, odnosno da dočeka sam taj svečani čin otvorenja, proklanjanja, kada će imati priliku da posjeti". Prema njegovim riječima, to potvrđuje da građani željno iščekuju, raduju se Arnaudija džamiji, kao što su se radovali i Ferhadiji.
„Arnaudija, kao i Ferhadija je svakako kulturna, civilizacijska baština Banjaluke, svih njenih građana. To je bila, to treba da bude i to treba i da ostane“, rekao je glavni imam Medžlisa Banjaluka.
