31 godinu poslije, uprkos brojnim upozorenjima međunarodne zajednice, ali i jasnim zakonskim ograničenjima države, neustavni praznik Dan Republike Srpske i dalje se obilježava u tom entitetu.      Foto: AA

Ove godine Dan Republike Srpske, to jeste 31. neustavna godišnjica, prvi put se obilježava izvan Banje Luke, i to paradom u Istočnom Sarajevu. Najava obilježavanja prouzrokovala je nove napetosti u zemlji, a evo šta je sve prethodilo...

9. januara 1992. proglašena je 'Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine'

Tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao nezavisne cjeline unutar BiH, a s ciljem da je pripoji Jugoslaviji.

Prvo rukovodstvo su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, u Haškom tribunalu kasnije osuđeni za ratne zločine.

8. oktobra 1992. Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine poništava Deklaraciju

Ustavni sud Republike BiH poništava Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH kao i Ustav Srpske Republike BiH donesen 28. februara 1992. Poništene su i kasnije primjene tog Ustava.

17. januara 2013. Bakir Izetbegović podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti

Član Predsjedništva BiH u to vrijeme, Bakir Izetbegović, podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske.

U apelaciji se navodi da „svako određivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu.“

23. oktobra 2013. Venecijanska komisija osporila Dan RS-a

Venecijanska komisija je označila Dan Republike Srpske kao diskriminatorski jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja.

Kako se navodi, “utemeljen je na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod''.

26. novembra 2015. Ustavni sud BiH prvi put proglasio Dan RS-a nesutavnim

“Sud je ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve građane Republike Srpske, odnosno da ga svi građani ne doživljavaju kao Dan Republike”, rekla je tadašnja sutkinja Ustavnog Suda BiH Suada Paravlić.

Iz suda su naveli i da Narodna skupština RS-a u roku šest mjeseci treba usaglasiti navedeni član Zakona o praznicima RS-a s Ustavom BiH.

Narodna Skupština RS-a je kao odgovor izglasala Deklaraciju kojom odbijaju da ukinu 9. januar kao državni praznik RS-a, kakva god bila odluka Ustavnog suda.

25. septembra 2016. održan referendum o Danu Republike Srpske

Rukovodstvo Republike Srpske je odbacilo odluku državnog Ustavnog suda, a zastupnici Narodne skupštine RS-a usvojili su odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS-a u kojoj se navodi da će referendum biti održan 25. septembra i da se raspisuje na cjelokupnoj teritoriji tog bh. entiteta.

Predstavnici bošnjačkog naroda u NSRS-u zatražili su od Ureda visokog predstavnika da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum. Za održavanje referenduma vlasti RS-a potrošile su više od 700 hiljada eura.

"Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?"

Referendumsko pitanje za građane RS-a

Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) u augustu iste godine je pozvalo vlasti RS-a da ne održe najavljeni referendum.

26. oktobra 2016. NSRS usvojio Zakon o Danu Republike Srpske

Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo član Zakona o praznicima RS-a, Narodna skupština donosi Zakon o Danu RS-a, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima. Zakon predviđa da se Dan RS-a obilježava kao sekularni praznik, također 9. januara.

1. decembra 2016. Ustavni sud BiH poništava rezultate referenduma u RS-u

“Odluka RS-a nije u saglasnosti sa Ustavom BiH zato što je njom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obavezujuća odluka Ustavnog suda, koju su dužni da poštuju svi organi i institucije javne vlasti.”

Ustavni sud BiH

29. marta 2019. Ustavni sud BiH osporio Zakon o Danu RS-a

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana Republike Srpske podnijelo je devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS. Ustavni sud BiH je odlučio da 9. januar ne može biti obilježavan kao Dan Republike Srpske.

31 godinu poslije, uprkos brojnim upozrenjima međunarodne zajednice, ali i jasnim zakonskim ograničenjima države, neustavni praznik Dan Republike Srpske i dalje se obilježava u tom entitetu.

Povodom najave novog obilježavanja Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, poslao je pismo rukovodstvu RS-a u kojem ponavlja:

"Ustavni sud BiH je u nizu odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara Danom Republike Srpske neustavno. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH"

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH; 4. januar 2023.

U Sarajevu je 4. januara održan sastanak boračkih i nevladinih udruženja, organizacija civilnih žrtava agresije povodom neustavnog obilježavanja 9. januara u Istočnom Sarajevu.

Pored zahtjeva za očuvanje mira, stabilnosti i sigurnosti u Sarajevu, ali i drugim gradovima, uputili su zahtjev i visokom predstavniku:

“Zatražili smo od visokog predstavnika da se napokon sprovede odluka Ustavnog suda, jer smo vidjeli da se njegove odluke mogu sprovesti, pa i ove posljednje oko izbora. 9. januar predstavlja najveće poniženje za žrtve agresije 1992-1995.”

Muhamed Švrakić, predsjednik Udruženja "Zelene beretke"; 4. januar 2023.

Komisija za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo, cijeneći aktivnosti koje je poduzela Uprava policije u vezi sa sigurnosnom situacijom povodom obilježavanja nastupajućih vjerskih praznika i obilježavanja neustavnog Dana RS-a, daje punu podršku Upravi na preveniranju svih aktivnosti koje bi nosile sigurnosni rizik, kao i za saradnju i koordinaciju sa svim policijskim i sigurnosnim agencijama u Bosni i Hercegovini.

„S obzirom na to da obilježavanje 9. januara svake godine proizvede uznemirenost građana zbog kršenja presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pozivamo Tužilaštvo BiH i sve druge nadležne institucije da promptno djeluju u okviru zakonom određenih nadležnosti“, navode iz Komisije.

Obavještavaju građane i udruženja građana, u skladu s informacijama Uprave policije Kantona Sarajevo, da u ovom trenutku ne postoje bilo kakve sigurnosne prijetnje kojim bi bila ugrožena sigurnost građana.

TRT Balkan