U Sarajevu je u srijedu počela četvrta hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj će zastupnici po hitnom postupku razmatrati dvije tačke, od kojih se jedna tiče dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, dok je druga prijedlog Zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu.
Prvi na dnevnom redu je prijedlog zakona o dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom da se prijedlog razmatra po hitnom postupku.
U navedenom prijedlogu se traži da se Zakonom o platama u institucijama BiH definira da će se plate imenovanih i izabranih zvaničnika koje imaju obračunski koeficijent iznad 8,0 obračunavati uz primjenu osnovice od 535 konvertibilnih maraka (KM), dok bi za ostale državne službenike i zvaničnike sa nižim koeficijentima došlo do povećanja osnovice na 600 KM.
Kako je ranije rečeno iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, radi se o zakonu koji direktno i ciljano onemogućava rast primanja najviših zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine u 2023. godini.
Izmjenama ovih zakona želi se doći do povećanja osnovice za obračun plata, odnosno poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih u državnim službama u jeku trenda rasta cijena.
Nakon rasprave o dopunama Zakona o platama, poslanici bi po hitnom postupku trebali razmatrati prijedlog Zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2023. godinu koji je utvrdilo Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici 20. marta, a kasnije je prijedlog upućen u parlamentarnu proceduru na razmatranje po hitnom postupku.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 15. marta usvojilo Dokument okvirnog budžeta za period 2023. – 2025. i utvrdilo nacrt Zakona o budžetu za 2023. godinu u iznosu od 1.315.400.000 KM, što je i povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.
Usvajanjem prijedloga Zakona o budžetu bila bi prekinuta praksa blokiranja usvajanja budžeta koja je obilježila prethodni mandatni period, čime bi bilo omogućeno nesmetano funkcionisanje ključnih državnih institucija.
