Na Balkanu je prisutan jak ruski uticaj i to izaziva i stvara velike nestabilnosti i prijetnje, ustvrdio je u intervjuu za agenciju Anadolu Zukan Helez, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar odbrane Bosne i Hercegovine.
"To nije Zukan izmislio nego je to stav, a za to imaju i dokazi i NATO saveza i zvaničnika iz brojnih, većine ambasada i mi to znamo. To ide preko srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko Milorada Dodika u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a to su te blokade koje se vrše pod uticajem tih ruskih i srbijanskih službi koje su negativne, maligne. Srbija je susjed BiH i ti ljudi koji žive tamo ili graniče sa nama u suštini su to dobri, čestiti ljudi, ali režim koji je trenutno na vlasti u Srbiji preko Dodika pravi te blokade. Taman kada uhvatimo neki zamah uslijedi opstrukcija. Od početka mandata donijeli smo nekoliko zakona, mislim osam, i sada ponovo u Skupštini RS-a se to zaustavlja i opstruiše. To su ti neki maligni uticaji koji ne donose dobro. Ali, želim da javno kažem da se to Vučiću vraća kao bumerang", rekao je Helez.
Studenti su uvidjeli kuda ih vodi Vučić
Studenti su, kaže, vidjeli kuda ih vodi Vučić, i kada se okupi 150.000 ljudi to je puno za Kinu, Sjedinjene Američke Države, a ne za jednu malu Srbiju.
"Mislim da je režim pri kraju. Čekam demokratsku Srbiju. Mi u Bosni čekamo demokratsku Srbiju godinama. Poslije rata, agresije na BiH mi smo imali samo godinu do dvije kada je premijer Srbije bio Zoran Đinđić i taj period je bio jedini kada se Srbija nije miješala u unutrašnje stvari BiH. Sve poslije manje ili više, a od prije Slobodana Miloševića, Vojislava Koštunice, Vojislava Šešelja, pa do sada Aleksandra Vučića sve su to desno orijentisani ljudi, pročetnički, gdje nastoje da izjednače antifašističku borbu ljudi koja je bila sa četničkim pokretom. Jako ružne poruke šalju prema BiH. Preko Milorada Dodika rovare u BiH. Preko Srpske pravoslavne crkve rovare po Crnoj Gori. Preko kriminalaca rovare na Kosovu i sada smo imali nedavno specijalni rat, koji vodi Milan Radojičić, koji su minirali kanal i napravili havariju da voda poplavi", kaže Helez.
To su sve, navodi, vrste specijalnog rata koji se vodi prema okolnim državama koje graniče sa Srbijom.
"Međutim, želim da kažem da je ključni čovjek za isporučenje samostalnosti i nezavisnosti Kosova Aleksandar Vučić. On je doveden od međunarodne zajednice da to uradi. On je završio svoju misiju. Građani polako shvataju da je on taj koji je to uradio i mislim da se bliži kraj tog režima. Ljudi su shvatili, pogotovo u većim gradovima Nišu, Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu da je najveća štetočina za Srbiju upravo Aleksandar Vučić. I kada tako on ima problema nama u BiH pravi manje problema. U posljednje vrijeme je to bilo stalo, on je vidio da su i on i Dodik u opasnosti i zato je ovo zasjedanje Narodne skupštine RS-a da to spriječi, zaustavi i poremeti, ali evo ja želim da im poručim da to nas u BiH ne zanima, da je to neozbiljno, da su zaključci konfuzni i mijenjali se više puta i da ništa ne znače. To je po ko zna koji put da se donose slični zakoni koji nikoga ne obavezuju, koje uvijek Ustavni sud BiH poništi i oni postaju bezvrijedni", ističe Helez.
Smatra da BiH ide svojim putem ka Evropskoj uniji i ka NATO savezu.
"Usvojili smo dva ključna zakona, usvojili smo i parafirali sporazum sa Frontexom koji kontroliše granice, to je Evropska agencija za zaštitu i nadgledanje granica i priobalnog područja. Oni, u RS-u, su bili životom protiv toga, ali u januaru bi to trebali potpisati i to je veliki iskorak ka sigurnosti, kontroli migranata i usmjeravanju. Do sada se to usmjeravalo uglavnom na dio gdje žive Bošnjaci, što je stvaralo određenu konfuziju. Sada i to polako stavljamo pod kontrolu", kazao je Helez.
Nabavka opreme i naoružanja
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine koje je po Ustavu BiH zaduženo za odbranu Bosne i Hercegovine donijelo je odluku, odnosno Plan modernizacije u desetogodišnjem periodu od 2017. do 2027. godine i po toj odluci do sada se trebalo uložiti više od milijardu KM, a to je bilo dužno u budžetu institucija BiH da obezbijedi Vijeće ministara BiH.
"Zbog opstrukcija, uvijek sa istog područja (entiteta RS, op.a.) Vijeće ministara BiH do sada nije izdvojilo ni marku. Kada sam došao na mjesto ministra odbrane BiH znao sam to i krenuo sam, vidjevši da ponovno toga nema kroz Vijeće ministara BiH, okrenuo sam se partnerima i to je onda drugi izvor iz kojeg možemo crpiti sredstva i iz naših rezervi, Oružanih snaga BiH koja uštedimo u toku godine i na platama i na javnim nabavkama i za druge stvari. Iz toga uvijek izdvojimo nekoliko miliona KM za modernizaciju i naoružanje Oružanih snaga BiH", istakao je Helez.
Tako da su, kaže, u nekoliko posljednjih mjeseci intenzivirali modernizaciju OS BiH, prije svega sa partnerima SAD-om, Turkiye, Francuskom, Njemačkom.
"Tako da već imamo dobar dio potpisanih ugovora, imamo dogovora i razgovora, tako da se nadam će u narednom periodu, u 2025. OS BiH dobiti nova borbena sredstva koja će puno značiti za obuku i za njihovu spremnost da odbrane domovinu BiH ukoliko joj, ne daj Bože, zaprijeti bilo ko", istakao je Helez.
Naglasio je da je dogovorena nabavka šest helikoptera, novih, modernih koje će isporučiti SAD, te četiri starija helikoptera iz Turkiye.
"Oni će nam služiti za sanaciju požara, to su UH 1 helikopteri tako da ove nove ne bi smo koristili u te svrhe, njih bi ostavili za borbene vježbe. Time bi BiH imala oko 20 helikoptera u OS BiH što bi bio značajan broj i što bi ličilo na neku ozbiljniju vojnu formaciju. Tu je i nabavka transportera. Potpisali smo ugovor sa Turkiye koja nam je donirala 200 miliona lira i za ta sredstva možemo nabaviti pet modernih borbenih transportera Kirpi 2 koji su se u Ukrajini pokazali kao najbolji na svijetu. Razgovarali smo i dogovorili da u narednom periodu idemo i da nam isporuče 16 takvih transportera kroz višegodišnji projekat. Također školujemo 60 pilota, što je jako bitno za OS BiH jer su bili deficitarni sa pilotima zbog, prije mog dolaska, malih primanja piloti su odlazili. I to što smo imali ostali smo sa svega nekoliko pilota, nekoliko njih je otišlo u penziju i sada sa tih 60 kao također višegodišnjim projektom mi bi smo svoje potrebe zadovoljiti u tom segmentu za nekoliko narednih godina", rekao je Helez.
BiH će nabaviti, navodi, početkom 2025. godine i dronove TB 2 koji su dogovoreni sa Turkiye.
"Pokušali smo preko NATO saveza, ako ne bude moglo, onda ćemo ići na direktnu isporuku. Imamo dvije lokacije na kojima bi oni trebali da budu jer raspon krila je 12,5 metara, to su mali avioni - bespilotne letjelice i mi moramo pistu u Rajlovcu produžiti. Ona je negdje 500 metara, a treba nam 1.200 metara za njih. Imamo i drugu lokaciju i vjerovatno ćemo na tu drugu lokaciju njih smjestiti. Prva dva bi trebala stići, a onda još četiri i ukupno tri sistema za upravljanje dronovima. Naši pripadnici OS BiH su već na obuci u Turkiye za upravljanje ovim sistemima. Tako da polako ličimo malo na modernije OS BiH. Nabrojao sam samo dio, nisam sve, jer nabavljamo i antidron sisteme, već ih ima nekoliko u BiH, tako da smo spremni i zapravo svaki mjesec sve smo spremniji i spremniji", naglašava Helez.
Velike potrebe Oružanih snaga BiH
Da bi javnost u BiH shvatila kolike su potrebe OSBiH, Helez ističe da je to vrlo jednostavno slikovito prikazati, a to jeste da su države NATO saveza obavezne da izdvajaju dva posto svog GDP-a za potrebe oružanih snaga.
"U BiH sada izdvajamo 0,9 posto, odnosno blizu jedan posto. Znači da bi trebali duplo više sredstava izdvojiti da bi smo bili u skladu sa NATO standardima. Jer, i ovo dva posto GDP-a kod članica NATO-a ide na više i povećava se, pa tako neke imaju i četiri do pet posto posebno sada u ovom periodu kada je intenzivna ruska agresija na Ukrajinu i kada se rat približava, odnosno kada je on već u Evropi. Tako da i mi težimo da povećamo ta izdvajanja, mada iz bh. entiteta RS to uvijek opstruiraju. Prije dvije godine na početku mandata, uspjeli smo na sreću povećati budžet za nekih 90 miliona KM ili 28 posto i to je bilo prvo veliko povećanje od osnivanja OSBiH. Ove godine ćemo u budžetu institucija BiH također povećati platu i sva primanja OSBiH kako vojnicima, podoficirima tako i oficirima i zaposlenicima u Ministarstvu odbrane BiH, tako da mogu sa ponosom reći da smo već do polovine mandata dva puta uspjeli povećati primanja pripadnicima OSBiH", ističe Helez.
Volio bih, navodi, da predstavnici medija odu i razgovaraju sa pripadnicima OSBiH jer je najbolje da se od njih čuje koja je razlika u primanjima prije dolaska ove postave u Ministarstvo odbrane BiH i nakon i koje su promjene i da li su ljudi zadovoljni.
"Naravno ima puno toga šta još treba uraditi, ne može se sve za dvije godine, ali jedna je uzlazna putanja. Naše lokacije su velika gradilišta. Nekada su bili vojnici koji su služili vojni rok, a sada su profesionalci. Tu ima i žena i muškaraca. S ponosom mogu da kažem da BiH ima veći procenat žena u oružanim snagama od brojnih članica NATO-a. Imamo u BiH u OS BiH 11 posto pripadnica, a Italija oko šest posto, Austrija tri posto, Danska i Turkiye imaju manje od BiH. Tako da smo čak stigli naše učitelje, a tu su najviše ulagali Britanci, i oni su sa 11,5, a BiH sa 11 posto pripadnica u oružanim snagama. Tako da evo učenik je skoro stigao učitelja", veli Helez.
Institucije BiH će, navodi dobiti odluku o privremenom finansiranju i po toj odluci može se potrošiti jedna trećina od onoga što su imali kao ukupni budžet za 2024. godinu.
"Tako iz budžeta možemo konzumirati samo ono što je bilo prošle godine u planu. Ali, po mojim informacijama budžet institucija BiH bi jako brzo trebao da bude usvojen. On je već dogovoren, koji iznos, kako, šta i koliko, tako mislim da neće biti kao 2024. godine da se budžet usvaja u sedmom mjesecu. On je ove godine bio vezan i za lokalne izbore. I to želim da istaknem, da nije bilo pripadnika OS BiH i njihovog voznog parka izbori ne bi bili održani. To bi bila još jedna strašno loša poruka EU o stanju u BiH. Po prvi put iza rata ne bi izbori bili održani. To je svjesno radio predsjednik RS-a Milorad Dodik preko ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Odgađali su do sedmog mjeseca da se ne bi mogao raspisati tender za prevoz izbornog materijala. I onda se nije moglo to sve organizovati, nije se mogao raspisati tender i onda su nazvali nas i mi smo jedva nekako to ukalkulisali na granici sa krivičnim djelom. Jedva su pravnici iznašli nekakav modus da to pomognemo, uradimo, a da ne napravimo neko krivično djelo. Tako da sa ponosom mogu da kažem da nije bilo pripadnika OS BiH izbori ne bi bili održani", istakao je Helez.
Što se tiče budžeta, naveo je da im je u prvoj godini mandata ostalo 30 miliona KM, koje nisu uspjeli potrošiti zato što su u javnim nabavkama bili ljudi koji su to opstruirali.
"Tek u drugoj godini smo uspjeli to da uvidimo gdje su ta uska grla i to smo eliminisali. Tako da smo ove godine sveli to na svega milion KM koje nismo potrošili. Tako da je i to jedan ogromni iskorak i tu u dogovoru pomogli su nam predstavnici međunarodne zajednice svojim savjetima, iskustvima koje imaju. I morali smo eliminisati neke ljude koje smo uhvatili u kriminalu i korupciji", ističe Helez.
Ljudi prepoznaju požrtvovanost OS BiH
Glavna zadaća OS BiH je odbrana države BiH od potencijalnih napada, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, granica, a imamo tamo i jednu stavku - pomoć civilnom stanovništvu.
"Iako to nije prioritet u ovoj godini OS BiH su pomogle i uradili su kao svi ostali zajedno, čak i više. Onda dobijemo jedan bumerang. Kada se desi požar, pošto oni vide da te lokalne civilne zaštite su potpuno neefikasne, ne vodi računa taj koji bi trebao, oni direktno zovu Ministarstvo odbrane BiH. Tako da onda kao ministar pokrenem, kažem koja je procedura, da pošalju civilnoj zaštiti, pa oni to upute ka Ministarstvu sigurnosti BiH, oni Ministarstvu odbrane BiH, a mi Predsjedništvu BiH da odbori i vrati u resorno ministarstvo nakon čega odobrimo da se upotrijebe OS BiH. Moram priznati da smo to toliko, kako bi rekao, uskladili i ubrzali da to traje svega nekoliko minuta. Sve se to radi telefonski i s ponosom mogu da kažem da smo u 18 opština u BiH zaštitili stanovništvo, ugasili požare i to u istom periodu. Imali smo uvijek spremna u rezervi dva helikoptera koja su spremna da gase požare", kaže Helez.
U Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu, Fojnici najbolje da se tamo, kaže, pita stanovništvo koliko su pomogli pripadnici OS BiH tokom nedavnih poplava.
"Oni jednostavno vide spas u tim momcima. Jer, kada je poplavljeno i zatrpano neko područje muljem i kada dođe fizički spremno 100 momaka sa mehanizacijom, oni jednostavno daju nadu i stanovništvo ih dočeka jako dobro. Mada nama ne treba ništa osim neke pažnje da tim ljudima pruže i dobrodošlicu. Momci iz OS BiH imaju spremno sve, imamo jako dobru mehanizaciju, dobre mašine i prvi smo došli u Jablanicu kada su bile poplave. Ujutro u pet sati sam ustao probudio me načelnik, probudio sam generale, tamo su stigli i probili se za četiri sata. Samo je prije lokalno stanovništvo, ti koji su tu bili prije toga poduzimalo neke aktivnosti. Sama činjenica kada sam došao helikopterom daleko prije svih političara u Jablanicu, ljudi su me pitali šta se dešava, jer nisu imali pojma, nisu se mogli probiti jer se bilo klizište aktiviralo, a pokidane su bile sve veze - telefonske, signal TV-a, internet. Ništa nije bilo. Oni nisu imali pojma šta se tamo desilo u tom dijelu Jablanice, da su bili mrtvi ljudi koji su bili zatrpani. Mi smo brzo, efikasno djelovali i posljednji smo ostali. I sada su pripadnici OS BiH, naravno, ne možemo svoje obaveze da stavimo u stranu, ali onoliko koliko možemo pomažemo i jedini smo koji su tamo još uvijek ostali, svi ostali su otišli od tih ljudi", navodi Helez.
Napredak BiH ka NATO savezu
Govorio je i o aktivnostima na pristupanju Bosne i Hercegovine u članstvo NATO saveza.
"Ima jedan problem koji je napravio saziv Vijeća ministara BiH pije aktuelnog. Bila je Komisija za NATO integracije i Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da su cilj BiH NATO integracije, a i Parlamentarna skupština BiH u oba doma je usvojila također da su cilj BiH NATO integracije i da se zadužuju sve institucije BiH da integrišu BiH, odnosno da država postane član NATO-a. To ranije Vijeće ministara BiH, oni su izglasali promjenu pa je umjesto Komisije za NATO integracije ona preformulisana s nazivom Komisija za saradnju s NATO-om što znači da ćemo sarađivati, a nećemo postati član. Moja diplomatska ofanziva, nekoliko puta sam bio u sjedištu NATO saveza u Briselu sa ključnim ljudima, da malo vratimo to i s ponosom mogu da kažem da je BiH jedina država koja ispunjava Akcioni plan za članstvo (ANP) u NATO. Niti jedna država i kao takvi smo ponosan partner NATO saveza", kaže Helez.
Sada je, navodi, sve spremno i za 2024. godinu što se tiče Ministarstva odbrane, ali u tome je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH.
"Prema mojim informacijama, mada se sada komplikuje situacija zbog zaključaka u entitetu RS, trebali smo usvojiti Program reformi za ovu godinu na sjednici Vijeća ministara BiH polovinom januara 2025. Time bi smo stigli u korak naš neki put prema NATO-u sa tom nekom vremenskom distancom. Imamo spremno, radimo na tome i pri kraju je za 2025. taj Plan reformi. Kada bude političke volje mi ćemo to pustiti prema Vijeću ministara BiH. Tako da polako stižemo i to. To je neka formalnost, ali je jako bitno. Što se tiče Ministarstva odbrane BiH mi ispunjavamo sve uslove i ono što je pred nama mi to radimo i reformiramo. U suštini da se naoružanje koje je bilo istočna varijanta, nekadašnje sovjetsko, sada rusko, da to odstranimo, a da kupujemo i nabavljamo naše, da su OS BiH u skladu sa NATO standardima. Šta god sada da radimo, da li obnavljamo neku spavaonu ili pravimo stražarsku kućicu, pravimo infrastrukturu, cyber zaštitu sve je u skladu sa NATO standardima. Naoružanje kada nabavljamo mora biti u skladu sa NATO standardima i mi smo već 90 posto eliminisali te ruske opreme u svim segmentima i okrenuli smo se NATO savezu", naglašava Helez.
Moraju se, kaže, riješiti neperspektivne lokacije, ali to nije do Ministarstva odbrane BiH.
"To predamo entitetima, a oni dalje predaju lokalnoj zajednici. Ima lokacija koje smo predali lokalnoj zajednici koje su uspješno stavljene u funkciju. Ljudi se bave biznisom, zapošljavaju civilno stanovništvo, lokalno. Ima negdje gdje lokalna zajednica neće da primi to. Te neperspektivne lokacije sve dok ih mi ne predamo, ne potpišemo ugovor naši vojnici to čuvaju, trošimo svoje resurse i to nama postaje balast. Nama to ne treba. Ostaje naše vlasništvo, ali mi to dajemo na upotrebu. Bio je jedan problem koji smo riješili. Bilo je da mi to dajemo na upotrebu pet godina, te lokacije, no ispostavilo se da je za ozbiljan biznis to jako malo vremena i sada se produžilo na 20 godina. Tako da se povećao interes za te lokacije. Kada su u pitanju viškovi naoružanja također imamo u entitetima koje je složeno i koje predstavlja opasnost, a posebno municija. I dobrim dijelom je to prodano, ali ima još tih sredstava. Ima jedan dio koji je završio na sudu i na to ne možemo da utičemo dok se slučaj ne riješi. To ide sporo, ali kada sud izuzme mi više nemamo ništa sa tim do konačnog rješenja. Tako da su to neke stvari koje moramo ispuniti za približavanje, odnosno članstvo u NATO savezu", poručio je Helez.
