"Ovdje se radi o jednoj neobvezujućoj političkoj izjavi potaknutoj od jednog zastupnika bošnjačkog podrijetla koja ne odražava službeni stav Njemačke", rekao je novinarima hrvatski šef diplomacije.
Službeni stav Berlina sadržan je u aktima Europske unije, istaknuo je Grlić Radman, navodi Hina.
"Ovdje se radi o političkoj izjavi parlamenta jedne zemlje članice, jedne frakcije, koja ne mijenja niti strukturu niti ima utjecaja na međunarodno pravo, tj. Daytonsko-pariški sporazum", dodao je.
Grlić Radman smatra da je važno sve ono što je sadržano u dokumentu EU, oko čega se hrvatska diplomacija mjesecima angažirala.
"Prije svega, to je Strateški kompas, gdje su sve zemlje članice EU podržale referencu koja govori o jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, koja je kasnije ušla i u zaključke Europskog vijeća", rekao je.
Rezoluciju koju je njemački parlament usvojio hrvatski ministar smatra štetnom.
"Naravno da se ova politička izjava zloupotrebljava. Ne pridonosi dijalogu. BiH treba počivati na dijalogu, Daytonskom sporazumu. Apeliramo i na bošnjačke lidere da uspostave dijalog s hrvatskim liderima kako bi se prevladali nesporazumi", rekao je Grlić Radman.
Kazao je kako je interes zastupnika Adisa Ahmetovića (SPD), koji je inicirao rezoluciju, logičan jer on zastupa određene politike koje dolaze iz BiH te je ponovio da to ne odražava službeni stav njemačke vlade.
"Naš vanjskopolitički odbor uputio je već ranije pismo u kojem je prosvjedovao svojim kolegama u parlamentu da je Hrvatskoj, kao zemlji članici EU i NATO saveza, u interesu stabilna BiH. Ona može biti stabilna zemlja samo ako se provode načela iz Daytonskog sporazuma, koji je temelj moderne BiH", kazao je Grlić Radman, još jednom napomenuvši da se ne može izjavom jednog zastupnika mijenjati međunarodno pravo.
Petnaesti po redu Dubrovnik Forum, koji počinje u subotu ujutro, prvenstveno će se baviti izazovima koji su posljedice ruske invazije na Ukrajinu, najavio je Grlić Radman.
Po njegovim riječima, radi se o utjecaju na gospodarske prilike, u vidu udara na sigurnost hrane i energije, a kao globalne političke izazove naveo je udar na međunarodno pravo i svjetski poredak te mogući utjecaj i na jugoistok Europe, odnosno zapadni Balkan.
