Nametanje zakona o negiranju genocida u Srebrenici je prekretnica za postratno bh. društvo. Izmjene Krivičnog zakona BiH na snagu su stupile 28. jula 2021. godine, a njima je propisana kazna do 5 godina zatvora za osobe koje negiraju ratne zločine i veličaju njihove počinitelje.
“Ko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a to bude usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", stoji u izmjenama Krivičnog zakona.
Također je propisano da će se zatvorskom kaznom od najmanje tri godine kazniti osobe koje "dodijele priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto ili slično, ili registrira naziv prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin".
Tužilaštvo BiH gomila predmete
Neposredno nakon što je Inzko nametnuo ove odluke, iz Tužilaštva BiH su potvrdili kako će odmah formirati predmet i početi s procesuiranjem osoba koje budu kršile nove zakonske odredbe.
Prvu prijavu za negiranje genocida u Srebrenici podnio je bivši načelnik te opštine Ćamil Duraković krajem jula 2021. godine, i to protiv novinara RTRS-a.
Danas, godinu poslije toga, Tužilaštvu BiH je podneseno 50-ak krivičnih prijava, ali nijedna do sada nije rezultirala optužnicom.
Povodom godišnjice Inzkovog zakona iz Udruženja “Majke Srebrenice i Žepe” i Udruženja “Žrtava i svjedoka genocida” rekli su da su “negatori genocida identični sa zločincima”.
“Želimo još jednom upozoriti prevashodno pravosuđe Bosne i Hercegovine, ali i nadležne institucije, međunarodnu zajednicu i javnost da se zaštita zločinaca i negatora zločina realizira na najvišem nivou, ne samo u susjednim državama, nego i u BiH”, poručuju iz udruženja.
Tužilac Tužilaštva BiH Oleg Čavka za BIRN je rekao kako je Tužilaštvo BiH u većini predmeta o kojim je zaprimilo prijavu preduzelo istražne radnje, naložilo policijskim agencijama prikupljanje dokaza, poput videosnimaka emisija “u kojim su izgovorene neke neželjene riječi”.
“Međutim, nakon toga još nismo došli u fazu da smo stekli utisak da su zadovoljeni ama baš svi elementi bića krivičnog djela na način da bi to mogao sud osuditi, odnosno donijeti odluku o nečijoj krivici”, navodi Čavka.
Pokušaj opstrukcije od entiteta Republika Srpska i snažan odgovor države
Najviši zvaničnici iz Republike Srpske su najavili kako ove zakonske odredbe neće poštovati. Tako je Narodna skupština RS-a, dva dana nakon stupanja na snagu Inzkovih izmjena krivičnog zakona BiH, 30. jula 2021. usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj.
Tada je navedeno da planiraju usvojiti zakon kojim bi se kaznom do tri godine zatvora sankcionirala "povreda ugleda RS-a i njegovih naroda", a odnosila bi se na osobe koje taj entitet kvalificiraju kao genocidnu tvorevinu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 15. jula 2022. stavio van snage odluku Narodne skupštine Republike Srpske o nepriznavanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zakonu o zabrani negiranja genocida, čime je potvrdio legitimitet zakona koji je nametnuo Valentin Inzko.
Borba “Majki Srebrenice”
Stavljanje van snage odluke RS-a o neprimjenjivanju “Inzkovog zakona” za “Majke Srebrenice” je pokazatelj da sada Tužilaštvo BiH mora dati konačnu riječ o svim prijavama koje konačno moraju biti proceusirane.
“Negatori genocida su identični sa zločincima i neprocesuiranje negatora je ustvari nastavak blokada i opstrukcija državne strategije za progon zločinaca, koja se danas naziva Revidirana strategija”, navele su “Majke Srebrenice”.
Da zbog donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida postoji određena satisfakcija, potvrdile su same žrtve. Negiranje genocida je umanjeno, ali nije u potpunosti iskorijenjeno. Žrtve, ali i kompletna bh. javnost, smatraju da bi se to moglo promijeniti konkretnijim i bržim potezima Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
