Paddy Ashdown, visoki predstavnik, je 2005.godine donio zakone kojima se privremeno zabranjuje prenos državne imovine. Odlukom se “čuva u ime države pravo na vlasništvo i upravljanje kako bi odgovarajuća tijela vlasti – Povjerenstvo za državnu imovinu – mogli obavljati svoj rad uvjereni da ova imovina neće biti rasprodana, a građani Bosne i Hercegovine mogli biti uvjereni da nedolična privatna dobit neće biti stečena na osnovi javnih dobara”.
Prema tom zakonu, sva nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu sporazuma o sukcesiji, kao i ona kojom je upravljala BiH kao republika u sastavu bivše Jugoslavije, vodi se kao državna.
Za Republiku Srpsku, imovina koja se nalazi na teritoriji tog entiteta pripada tom entitetu. U februaru 2022. Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Samo četiri dana nakon toga visoki predstavnik Christian Schmidt suspendirao je zakon NSRS-a o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu. Ustavni sud BiH je u septembru te godine, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda PSBiH, utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini, jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud je stavio sporni zakon van pravne snage. Međutim, NSRS je ovaj zakon usvojio opet na sjednici 28. 12. 2022. godine. 27. 2. 2023. godine visoki predstavnik Christian Schmidt opet je suspendirao primjenu Zakona o nepokretnoj imovini RS-a. Naglasio je da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donositelje odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja.
“Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini, koji ostaje na snazi. Odluke ilegalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine i Republike Srpske“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, komentarišući odluku Christiana Schmidta da suspendira zakon o nepokretnoj imovini.
Imovina RS-a pripada njoj i regulira se njezinim zakonodavstvom, jer nigdje u Ustavu ne piše ni da pripada BiH, niti da se na toj razini regulira, rekla je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH. 2. 3. 2023. po apelaciji Denisa Bećirovića, Željka Komšića, 11 zastupnika u Predstavničkom domu i pet delegata u Domu naroda BiH, Ustavni sud BiH je zabranio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini RS-a.
U aprilu su u Sarajevu probosanske stranke potpisale zajedničku izjavu o državnoj imovini BiH.
Osim članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića, izjavu su potpisali predsjednik Stranke demokratske akcije (SAD) Bakir Izetbegović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, predsjednik Naroda i pravde (NIP) Elmedin Konaković, predsjednik Naše stranke Edin Forto, predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) Nermin Ogrešević i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić. U dokumentu je, između ostalog, istaknuto kako su potpisnici čvrsto opredijeljeni za jačanje nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međunarodnopravnog subjektiviteta i kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
U dokumentu se također navodi i da država Bosna i Hercegovina i državna imovina ne mogu i ne smiju biti predmet bilo kakve političke trgovine. Samo država Bosna i Hercegovina ima isključivu nadležnost da općim ili pojedinačnim pravnim aktima, donesenim od nadležnih organa vlasti po tačno utvrđenom postupku, uređuje sva pitanja u vezi s državnom imovinom. Te odluke entiteti, kao i svi drugi niži nivoi vlasti, moraju poštovati.
