Četiri žrtve proteklog rata s područja Prijedora našle će konačni smiraj nakon kolektivne dženaze klanjane u Kozarcu, u Memorijalnom centru "Kamičani".
Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Korićanskih stijena, Čarakova i Kozarca.
Iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine naveli su da je najmlađa žrtva Alija (Kasim) Forić. On je imao svega 23 godine kada je ubijen u junu 1992. godine na području Kozarca. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci - Mekteb, 1998. godine. Alija je nakon održane dženaze ukopan u Šehidskom mezarju "Kamičani".
Najstarija žrtva je žena i radi se o Bademi (Ibro) Musić, rođenoj 1942. godine. Ona je imala 50 godina kada je ubijena u Čarakovu kod Prijedora. Njeni posmrtni ostaci su ekshumirani 2018. godine na lokalitetu Alića šuma u Čarakovu, a ukopana je na Šehidskom mezarju Čarakovo.
Osim ove dvije žrtve ove godine će konačan smiraj naći i Nazif (Hajro) Musić, rođen 1960. godine u Čarakovu. On je ubijen u julu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci su u Čarakovu, na lokalitetu Žeger, ekshumiran u martu prošle godine i ukopan je u Šehidskom mezarju Čarakovo.
Nakon kolektivne dženaze u Kozarcu, Šehidskom mezarju "Kamičani" ukopan je i Enver (Nedžib) Aljii, rođen 1966. godine u Skoplju u Sjevernoj Makedoniji. Ubijen je 1992. godine na Korićanskim stijenama na Vlašiću, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani kada je na ovom lokalitetu otkrivena posljednja masovna grobnica, u septembru 2017. godine.
Dženaza-namaz u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu predvodio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Vjerskom programu i dženaza-namazu prisustvovao je veliki broj građana, kao i ličnosti iz vjerskog i političkog života BiH, među kojima u predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, istakla je da je su tri tijela žrtava kompletna, a jedno je nekompletno, napominjući da je Prijedor, grad poslije Srebrenice u kojem traže najviše nestalih.
"Ono što moramo priznati jeste da imamo jako malo relevantnih i vjerodostojnih informacija. Činimo napore na bazi analize ranijih slučajeva i eventualno nekih novih informacija i tijela koje nam se već nalaze u ovdje u Sanskom Mostu da pokušamo kroz DNK analizu da identifikujemo što veći broj osoba i nagovorimo jedan manji broj porodica koji još uvijek nije dao svoju krv da nam pomogne da da krv, da bi olakšali identifikaciju", rekla je Đuderija.
Dodala je da je najveći problem u pronalaženju nestalih nedostatak relevantnih informacija.
"I ono što nam je jako važno da kroz javnost pošaljemo proruku za one koji eventualno nešto znaju i imaju informaciju da zaista preknu u šutnju i daju informaciju našim istražiteljima Instituta i mi ćemo u saradnji s našim kolegama iz Agencije za istrage i zaštitu pokušati da identifikujemo mjesta, da ekshumiramo i da ih na dostajan način ih sahranimo, obavimo dženazu da bi članovi njihovih porodica imali mogućnost da se na ljudski način sjećaju svojih članova porodice", poručila je Đuderija.
Tabuti s posmrtnim ostatcima juče su ispraćeni iz Identifikacionog centra "Šejkovača", a prije dolaska u Kamičane prošli su kroz Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi i Prijedor. U ovim gradovima organizovan je doček kolone koju su građani ispratili Fatihom i cvijećem.
Osim Darka Mrđe, koji je pred Haškim tribunalom priznao krivicu za zločin počinjen na Korićanskim stijenama i osuđen je na 17 godina zatvora, u Sudu BiH je pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca.
Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine su dobili Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja, Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Zatvorska kazna u trajanju 15 godina izrečena je Željku Stojniću.
Za zločine počinjene u Prijedoru Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske - osuđenih na doživotne kazne - između ostalog za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna - 40 godina - izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku opštine i Kriznog štaba Prijedor. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora, podaci su portala Detektor.ba.
Pred Sudom BiH za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđene su 23 osobe na više od 380 godina zatvora.
Najvišu kaznu pred Sudom BiH za zločine počinjene u Prijedoru dobio je Zoran Babić, koji je osuđen na 35 godina zatvora. Njemu je jedinstvena kazna od 35 godina izrečena nakon što je osuđen zbog učešća u ubistvima muškaraca iz Prijedora na Korićanskim stijenama na planini Vlašić, učešća u strijeljanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. godine ispred džamije u mjestu Čarakovo, te zbog ubistava zatočenika prilikom njihovog transporta iz logara “Omarska” u “Manjaču”.
Osim Babića, za zločine u Čarakovu su na po 21 godinu zatvora osuđeni Dragomir Soldat i Velimir Đurić.
U jednom od većih predmeta koji se još vodi u Sudu BiH, za zločine počinjene u Zecovima prošle su godine nepravosnažno osuđena petorica na ukupno 59 godina zatvora, a šestorica optuženih oslobođena.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović nakon kolektivne dženaze u Memorijalnom centru Kamičani kod Prijedora poručio je da se nevine žrtve nikada ne smiju zaboraviti.
"Ovdje smo danas da iskažemo poštovanje nevinim žrtvama Prijedora i doline rijeke Sane. Žrtve ovih monstruoznih zločina su pronađene u čak 73 masovne grobnice. Ovdje je počinjen zločin protiv čovječnosti s elementima genocida. Podsjećam, zbog zločina protiv čovječnosti je u Ninbergu od 1945. do 1946. suđeno ratnim zločincima iz Drugog svjetskog rata. Mislim da svi trebaju izvući pouku u BiH i da se trebamo okrenuti izgradnji sigurnije budućnosti", rekao je Bećirović.
Dodao je da od prošlosti svi treba da uče i da odgajaju nove generacije da žive u duhu tolerancije i "da se brže krećemo prema evropskim i evroatlanskim integracijama".
"Pri tome ne smijemo nikada zaboraviti nevine žrtve, jer narod koji zaboravlja žrtve one se onda mogu i ponoviti i u budućnosti, zato to nikada ne smijemo zaboraviti", kazao je Bećirović.
Govoreći o tome da je danas dan žalosti proglašen samo u Unsko-sanskom kantonu rekao je da misli da treba biti dan žalosti u cijeloj državi BiH, ne samo u jednom kantonu.
Istakao je da će se u narednom periodu u BiH morati na jedan drugačiji način odnositi prema žrtvama i izgraditi jednu kulturu sjećanja prema žrtvama.
"To je naša i ljudska i moralna obaveznost", rekao je on.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Kozarcu, gdje je predvodio džanazu za četiri žrtve iz Prijedora i doline Sane, poručio da je potrebno istrajati na traženju svih nestalih i privođenju pravdi odgovornih za zločine.
"Ostalo je još mnogo onih čije kosti nismo pronašli, kako ovdje tako i u drugim mjestima naše domovine. Zlo, koje ih je pobilo i koje šuti o njihovim lokacijama, još je živo i opire se pravdi. Nažalost, neke zvanične strukture vlasti kriju ga, štite i podržavaju. Ovdje i izvan naš zemlje. Ali mi, nećemo posustati u traganju za njima i nećemo posustati u proganjanju zločinaca. To je obaveza koju ćemo izvršiti, ako Bog da", poručio je reisul-ulema Kavazović.
Istakao je da su mnoge majke, očevi, braća i sestre svoju bol za voljenima odnijeli sa sobom u mezar.
"Dugo traje naša bol, dugo tragamo za svojim bližnjim koje su prije više od trideset godina zlikovci odveli iz njihovih kuća i mahala i pobili ih samo zato što su bili muslimani, a čija su tijela ostavili bogzna gdje, nastojeći zametnuti trag svoga zločina. Dugo ovo traje, a kraj se još ne nazire. Mnoge majke, očevi, braća i sestre svoju bol za voljenima odnijeli su sa sobom u mezar, ne dočekavši da ih isprate kako su željeli", kazao je.
Podsjetio je da je samo prije nekoliko dana u Srebrenici ukopano još četrnaest Bošnjaka ubijenih u genocidu.
"Većina njih bili su mladi, u punoj snazi, trebalo je da životu podare mnogo dobra. Nažalost, zločinci su ih spriječili i nasilno im oduzeli život. Baš kao i ovima koje danas ispraćamo ovdje", rekao je reisul-ulema Kavazović, dodajući da se ne smije očajavati niti gubiti nada.
"Kao vjernici vjerujemo u sudbinu i prihvatamo sudbinska određenja, nadajući se Božijoj nagradi za to. Ali ne prihvatamo zločince i nismo saglasni sa zlom koje su počinili. Zato ćemo tražiti svoje pravo i na ovom i na onom svijetu. Čestite ljude bosanskih Srba evo i danas molimo da nas, ako nešto znaju o mjestima na kojima se nalaze ostaci naših nevino ubijenih, braće i sestara, obavijeste o tome. Nećemo im to zaboraviti", rekao je.
Pozvao je susjede u BiH da hrabro i javno stanu na stranu istine i pravde.
"Srebrenica i Prijedor jesu mjesta našeg stradanja, ali ih zajedno s našim komšijama možemo učiniti mjestima mira, nade i ohrabrenja za sve nas. Mjestima istine za žrtve i pravde za zločince i one koji ih štite i veličaju. Ako budemo vjerovali da nas samo istina može izbaviti, pronaći ćemo svoj put ka ozdravljenju. Svi mi u Bosni i Hercegovini snosimo moralnu odgovornost za počinjeni zločin, a posebno u Srebrenici i Prijedoru. Molimo naše komšije da zajedno s nama pronađu snage u sebi, pa hrabro i javno stanu na stranu istine i pravde", kazao je reisul-ulema Kavazović.
