Povodom godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pet udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine ponovo su zatražila od visokog predstavnika u BiH da smijeni negatore genocida i presuda međunarodnih i domaćih sudova, te na taj način pokaže svoju opredijeljenost zaštite žrtava u BiH.
Iz udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa", Žrtava i svjedoka genocida, "Žena Podrinja", “Majke Srebrenice“ i "Žene Srebrenice" od međunarodne zajednice i vlasti u BiH zahtijevaju da aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma bude osnova za daljnje razgovore.
Istaknuto je i da traže da se krivična djela kojima se ugrožavala sigurnost povratnika, uključujući i ubistva, prenesu na državni nivo i izuzmu iz nadležnosti entiteta Republika Srpska.
"Dvadeset osam godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, najbitniji aneks sporazuma, aneks VII, nije realiziran. Ovim aneksom predviđeno je bezuvjetno omogućavanje protjeranim osobama da se vrate na svoja ognjišta. Najviše zbog nerealizacije navedenog aneksa VII su u pravu svi oni koji kažu da Dejtonski sporazum nije uspio donijeti suštinu promjena u Bosni i Hercegovini", saopšteno je iz pet udruženja žrtava.
Dodali su da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju/Mehanizam za međunarodne krivične sudove iz Den Haaga utvrdio razloge etnički očišćenih prostora u BiH, dokazujući dva zločinačka poduhvata i zločine protiv čovječnosti, uključujući i genocid.
"Međutim, akteri i sljedbenici te politike su uspjeli blokirati povratak izbjeglica i praktički zamrznuti situaciju koja je bila uzrok samog rata. Posljedice neimplementacije aneksa VII su vidljive i danas, a ona manjina koja se vratila je izložena brutalnim fizičkim i javnim napadima, a nerijetko i ubistvima, sve sa ciljem kako bi se zacementiralo stanje koje je ostvareno zločinima", navode iz udruženja.
Naglasili su da su svi oni koji zagovaraju povratak na "izvorni Dejton" u suštini obmanjivači i prevaranti.
"Njihov jedini cilj je zadržati vlast, a prije svega očuvati postojeći status quo, i stanje kad nije postojala nijedna presuda UN sudova iz Den Haaga, Suda za ljudska prava iz Strasbourga, odluka Ustavnog suda i Suda BiH, ali i odluka visokog predstavnika BiH kojima je jačana državnost BiH", zaključuje se u saopštenju.
