Na ulicama Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine je u srijedu obilježen Dan bijelih traka, kojim su se građani prisjetili 31. maja 1992. godine.
Udruženje pripadnica Armije RBiH organiziralo je obilježavanje Dana bijelih traka u ulici Ferhadija, u neposrednoj blizini Ekonomskog fakulteta.
Tom prilikom dijelili su zainteresovanim građanima bijele trake i informativni materijal o onome što se u Prijedoru dogodilo 31. maja 1992. godine.
Gradonačelnica Karić na obilježavanju u Vijećnici: Bez pravde za žrtve, ne možemo očekivati bolju budućnost
U organizaciji Grada Sarajeva premijerom filma “Snaga duha“ i izložbama “Prijedorske sjene“ i “Između strahova i nade“ u Vijećnici obilježen je "Dan bijelih traka – Prijedor“.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić izjavila je da su zločinci 1992. godine nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline namijenili potpuno uništenje.
"Ljudi su surovo ubijani, odvođeni u logore gdje su izloženi najstravičnijim mučenjima i zločinima kakve ljudski um teško može zamisliti. U zločinu protiv čovječnosti, u logorima je zatočeno više od 30.000 nedužnih ljudi. U Prijedoru je ubijeno više od 3.176 civila, još uvijek se traga za više od 500 žrtava", kazala je Karić te dodala:
"Danas, šutnja onih koji znaju istinu o nestalim, te veliki broj negatora zločina, pokazuju da svim silama moramo raditi na suočavanju sa prošlošću, jer bez pravde za žrtve, ne možemo očekivati bolju budućnost. Zbog toga mi je izuzetno značajna odluka o Danu sjećanja na žrtve zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, koju su vijećnici Grada Sarajeva jednoglasno usvojili", rekla je Karić.
Kroz logore prošlo oko 30 hiljada ljudi nesrpske nacionalnosti
Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.
Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.
Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.
Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.
