Tranzicija ka državnom upravljanju mješovitim migracijskim tokovima predviđa postepeni prenos odgovornosti upravljanja privremenim prihvatnim centrima i pomoći migrantima, tražiteljima azila i izbjeglicama, uz planiranu podršku EU za jačanje kapaciteta vlasti u BiH za odgovor na migracijska kretanja.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić izjavio je da su tokom sastanka konstatovali da BiH poštuje svoje obaveze, da je dio kolektivne bezbjednosti EU, da policijske agencije te države sarađuju s policijama iz regiona, ali i EU.
“Rekli smo da je BiH spremna da pristupi procesu tranzicije, da preuzme obaveze koje su do sad obavljale međunarodne organizacije, ali da je potrebno da oni i dalje ostanu ovdje prisutni, da nam pomognu po pitanju finansija. Migrantska kriza nije problem BiH, nego cijele EU. BiH je na neki način kolateralna šteta migrantske krize, jer migranti žele u EU. BiH ne želi da bude neko ko će se baviti time da se to ne dešava. BiH želi biti dio evropske kolektivne bezbjednosti”, rekao je Nešić.
Dodao je da je cilj BiH članstvo u Evropskoj uniji, ali da je “strpljenje BiH po pitanju EU pri kraju”.
“Više ne želimo da čekamo. Želimo da budemo punopravna članica EU. Smatram da to zaslužujemo. Da smo dovoljno razvijeni kao društvo Nadam se da će naši partneri u EU-u to shvatiti”, rekao je Nešić.
Dodao je da je njemu najbitnija sigurnost građana BiH i da će Ministarstvo sigurnosti BiH pružiti pomoć svim policijskim agencijama da kretanje migranata drže pod kontrolom.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić dodao je da je da ministarstvo planiralo tražiti 500.000 KM budžetskih sredstava za humanitarnu pomoć migrantima koji dolaze u BiH.
“Svi smo spremni da pokušamo povećati budžet za rješavanje migrnantske krize. Druga stvar, a o čemu se malo razgovara je dolazak legalnih migranata u BiH. Naši poslodavci imaju velike problem. O tome se ne priča. Imamo oko 4.000 dozvola za ljude koji dolaze u BiH da rade iz inostranstva, Indije, Nepala, Pakistana ili neke druge zemlje. Ovdje rade kod poslodavaca neko vrijeme i onda se tokom noći pokupe preko Save ili Izačića. To je gorući problem za naše poslodavce. Poslodavci nisu krivi. Poštuju zakone BiH, dovode ljude, ali BiH treba da potpiše sporazum s državama koji dovode ljude da ovdje rade”, rekao je Hurtić.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler izjavo je da su u prethodnim godinama ostvareni značajni iskoraci u upravljanju migracijama.
“Razgovarali smo o temi tranzicije proces upravljanja migracijama, koji je trenutno najvećim dijelom u rukama međunarodnih partnera, i njegovim prelaskom u ruke domaćh vlasti. Najbolji primjer toga da govorimo o istinskim iskoracima su prihvatni centri u BiH. Pogledajte kako oni izgledaju na području Sarajeva, Mostaru, Unsko-sanskom kantonu. Govorimo o vrhunskim, najmoderijim kapacitetima koji nude usluge zdravstvene zaštite, psihosocijalne pomoći. Možemo biti ponosni na to”, rekao je Sattler.
Dodao je da upravljanje migracijama nije samo tema koja se tiče BiH, već i EU-a.
Podsjetio je da je predsjednica EK Ursula von der Leyen, spomenula potrebu za daljom koordinacijom sa zemljama Zapadnog Balkana na spječavanju iregularnih tokova.
“Govorila je i o svojevsnoj zadaći da zaključimo proces proširenja sa zemljama Zapadnog Balkana. Ne bih se složio da nema pomaka na evropskom putu, da se standarni i kriterijumi mijenjaju. Dešava se suprotno. Svjedočimo svojevrsnom napretku. Rezultat je to jednim dijelom i promijenjenih geopolitičkih prilika, novih okolnosti, novog zamaha. Bosna i Hercegovina je prošle godine dobila kandidatski status, a već danas se razgovara o mogućnostima pristupnih pregovora s BiH”, rekao je Sattler.
