Članovi Predsjedništva BiH i predsjednici parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou potpisali su Zajedničku izjavu o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.
Pored članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića, izjavu su potpisali predsjednik Stranke demokratske akcije (SAD) Bakir Izetbegović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić, predsjednik Naroda i Pravde (NIP) Elmedin Konaković, predsjednik Naše stranke Edin Forto, predsjednik Narodnog europskog saveza (NES) Nermin Ogrešević i predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.
U dokumentu je, između ostalog, istaknuto kako su potpisnici čvrsto opredijeljeni za jačanje nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međunarodnopravnog subjektiviteta i kontinuiteta Bosne i Hercegovine. Navedeno je kako polaze od konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, a posebno odluka u predmetima broj: U-1/11, U-8/19, U-9/19, U-4/20, U-4/21 te U-10/22; ukazano je na važnost usvajanja državnog zakona o imovini kao pitanja od vitalnog interesa za svakog građanina države Bosne i Hercegovine; te upozoreno na kontinuirane neustavne i nezakonite poteze nadležnih organa vlasti entiteta Republika Srpska (RS), kojima se sistemskim djelovanjem vrši atak na državnu imovinu Bosne i Hercegovine i na dostignute (evropske) vrijednosti pravne države.
Istaknuto je također kako su suočeni sa višestruko povratničkim aktima neustavnog karaktera po istim pitanjima o kojima je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, te ukazano na važnost poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH.
Zajednička izjava o državnoj imovini BiH ima ukupno devet tačaka, u kojima stoji sljedeće:
1. Pozivamo sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da prekinu sa destruktivnim politikama i da dosljedno poštuju Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH, konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, kao i potpisane međunarodne sporazume. Budućnost naše zemlje trebamo i moramo graditi poštujući načela vladavine prava i pravne sigurnosti, principe ustavnosti i zakonitosti, evropske standarde, garantovana ljudska prava i osnovne slobode, te ravnopravnost građana i naroda Bosne i Hercegovine.
2. Odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti su konačni i obavezujući pravni stavovi: država Bosna i Hercegovina je nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, te imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji. U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti da može izvršavati svoje nadležnosti. Državna imovina je i javno dobro" (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna konta, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi. Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i reguliranje državne imovine njena isključiva nadležnost.
3. Država Bosna i Hercegovina i državna imovina ne mogu i ne smiju biti predmet bilo kakve političke trgovine. Samo država Bosna i Hercegovina ima isključivu nadležnost da općim ili pojedinačnim pravnim aktima, donesenim od strane nadležnih organa vlasti po tačno utvrđenom postupku, uređuje sva pitanja koja su vezana za državnu imovinu. Te odluke entiteti, kao i svi drugi niži nivoi vlasti, moraju poštovati.
4. Državnim zakonom o imovini treba osigurati efikasno i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koje će biti u službi postizanja kvalitetnijeg životnog standarda stanovništva i zaštite interesa države Bosne i Hercegovine, te osigurati odgovorno raspolaganje, brigu i unapređenje prirodnih bogatstava, kulturne i historijske baštine, te drugih strateških interesa države Bosne i Hercegovine.
5. Država Bosna i Hercegovina posjeduje ne samo vanjski, već i unutrašnji kontinuitet (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, kojeg funkcionalno predstavlja državna vlast. Pojam .država" sadržan u odredbama Ustava BiH odnosi se isključivo na Bosnu i Hercegovinu. Preciznije rečeno, to se odnosi na tri različita elementa: na sveukupnu državu Bosnu i Hercegovinu, međunarodnopravno priznatu, nezavisnu. i suverenu; na najviši nivo vlasti u državi (za razliku od entitetskih i nižih nivoa vlasti), te suverenog međunarodnopravnog sljednika (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine. Neupitni kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i današnje države Bosne i Hercegovine nedvosmisleno upućuju na zaključak da je državi Bosni i Hercegovini, prema Sporazumu o sukcesiji, data državna imovina navedena u tom Sporazumu, tj. da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. Nikakve neutemeljene izjave ne mogu promijeniti elementarne ustavnopravne činjenice.
6. Tužilaštvo BiH i drugi nadležni organi države Bosne i Hercegovine moraju procesuirati odgovorna lica koja najavljuju da će nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine Bosne i Hercegovine na entitet RS. Izjave pojedinih funkcionera iz entiteta RS o tome će nezakonito knjižiti državnu imovinu Bosne i Hercegovine predstavljaju nastavak opasne politike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
7. Prijetnje secesionizmom upućene od strane zvaničnih predstavnika entitetskih organa vlasti RS-a i pojedinih političkih stranaka koje primarno djeluju na prostoru entiteta RS, te njihovo odbijanje da provode konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH predstavljaju grube nasrtaje na Dejtonski mirovni sporazum, čime se ugrožavaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom regionu. Na svaku aktivnost koja predstavlja prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodnopravnom subjektivitetu Bosne i Hercegovine odgovorit će se snažno i odlučno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima.
8. Upozoravamo predstavnike međunarodne zajednice, naročito zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i kancelariju Visokog predstavnika za BiH (OHR), da je krajnje vrijeme da preduzmu odlučne korake kako antidejtonska i antiustavna politika organa vlasti entiteta RS ne bi doživjela eskalaciju sa nepredvidivim i nesagledivim posljedicama. Izostanak odlučne reakcije predstavnika međunarodne zajednice na dosadašnje antidejtonske aktivnosti usmjerene protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kontinuirano ohrabruje entitetske institucije vlasti RS-a i političke snage predvođene Miloradom Dodikom da nastave sa aktivnostima usmjerenim protiv države Bosne i Hercegovine.
9. Pozivamo sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da poštuju princip vladavine prava i prestanu sa generiranjem kriza. Posljedice političkih kriza su odlazak mladih ljudi, izostanak stranih investicija, zaustavljanje rasta ekonomije i pad životnog standarda, što nikome u Bosni i Hercegovini neće donijeti dobro. Umjesto toga, potrebno je da se svi posvetimo ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bismo ubrzali naš put prema Evropskoj uniji, te provođenju Programa reformi Bosne i Hercegovine na NATO putu.
