BiH: Obilježava se godišnjica prve Gazi Husrev-begove vakufname

Drugu vakufnamu Gazi Husrev-beg je pisao 1537. godine i ona je bila za Kuršumliju medresu u Sarajevu, a iste godine je trećom vakufnamom uvakufio i dodatnu imovinu za izdržavanje džamije.

"Formirajući vakuf, Gazi Husrev-beg je uspostavio trajnu ostavštinu za budućnost bosanskih muslimana i kompletne društvene zajednice”, podsjetili su iz Gazi Husrev-begovog vakufa povodom godišnjice prve vakufname.

Ovom vakufnamom je uspostavljeno ukupno 75 radnih zaduženja, a pored detaljnog opisa uvakufljene imovine, navedene su i sve djelatnosti koje treba da se izvršavaju: funkcije vezane za džamiju, ibadeti koji se obavljaju u hanikahu te obaveze i način rada imareta, javila je Muslimanska novinska agencija (MINA).

Na zaduženjima vezanim za obavljanje ibadeta, u Gazi Husrev-begovoj džamiji je propisano da bude angažovano ukupno 35 uposlenika. Za hatipske, imamske, mujezinske i druge vjerske ibadete propisano je da se angažuje ukupno šest službenika. Propisano je da petkom prije džuma-namaza petorica hafiza lijepog glasa uče Kur'an. Po odredbi vakufname, pomenutih šest službenika i pet učača treba da budu i džuzhani, a kojih ukupno treba da bude 30. Ovo znači da se pored gore opisanih stalno prisutnih službenika treba da angažuje još jedan odgovarajući broj džuzhana koji će svakodnevno dolaziti na podne-namaz u džamiju i zajedno s pomenutim drugim službenicima učiti hatmu i tevhid Gazi Husrev-begu.

Što se tiče broja uposlenih na vjerskim ibadetima u Gazi Husrev-begovoj džamiji, on je i danas identičan s odrednicama iz vakufname. U odnosu na vakufnamu, razlike postoje u broju službenika zaposlenih na održavanju u džamiji, haremu i ostalim objektima vakufa, s obzirom na to da su se uslovi za održavanje u odnosu na vrijeme uvakufljenja bitno promijenili.

U prvoj vakufnami je kao ibadet određeno da se jednom godišnje uči i mevlud u džamiji.

Izgradnja hanikaha je bila namijenjena za derviše halvetijskog reda. Kad je Gazi Husrev-beg došao u Sarajevo, već su postojale tekije u kojima se obavljao zikr, ali nije postojala škola za derviše, što čini bitnu razliku između hanikaha i tekije. Koliko je šejhova i uleme izašlo iz hanikaha, nije zabilježeno.

Imaret je bila kuhinja u kojoj se spremala hrana za siromašne putnike, učenike medrese, ali i razne ugledne goste kao i službenike vakufa koji posjeduje imaret.

Funkcija imareta se zadržala do 1943. godine kada je ova kuhinja prestala s radom zbog ratnih okolnosti i nedostatka sredstava. Uprava vakufa danas pokušava obavezu svakodnevne prehrane “siromaha, gariba i miskina“ ispuniti drugačijim organizovanjem.

“Gazi Husrev-beg je svojim vakufom zaokružio sve najbitnije aktivnosti za razvoj zajednice. Zahvaljujući prvoj, drugoj i trećoj vakufnami, ovaj vakuf traje u kontinuitetu i ima, počev od svoga osnivanja pa do danas, presudan utjecaj na razvoj našeg društva“, zaključili su iz Gazi Husrev-begovog vakufa.