Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, po hitnom postupku i zaključke u vezi s neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH.
Odlukom NSRS-a onemogućena je objava odluka visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku Republike Srpske.
Od 61 prisutnih za su glasala 54 zastupnika, nije bilo glasova protiv i suzdržanih. Sedam zastupnika nije glasalo iako su bili prisutni. Na izmjene zakona nije bilo predloženih amandmana.
U dokumentu NSRS-a povodom ove tačke navodi se "da se Schmidt ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH jer nije imenovan u skladu sa članom 1 stav 2 Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i da zbog toga RS više neće objavljivati njegove propise i druge akte u Službenom glasniku".
Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske uoči sjednice je rekao da RS ne može sarađivati sa visokim predstavnikom zato što on "trenutno ne postoji".
U skladu s tim, u NSRS-u je i usvojeno ukidanje obaveze objavljivanja propisa i drugih akata u Službenom glasniku RS-a, koje u okviru svoje nadležnosti donosi visoki predstavnik Christian Schmidt.
Usvojeno deset zaključaka u vezi s "neustavnim djelovanjem" Ustavnog suda BiH
Iz NSRS-a saopćili su da je u srijedu na Sedmoj posebnoj sjednici usvojeno deset zaključaka u vezi s "neustavnim djelovanjem" Ustavnog suda BiH, a da svi na snagu stupaju dan nakon donošenja.
"Republika Srpska je opredjeljena za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje njen ustavnopravni položaj, kao jednog od dva entiteta u sastavu BiH", prvi je zaključak koji je NSRS usvojio na današnjoj sjednici na kojoj je NSRS i osudio neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, kojim se, kako se navodi u saopćenju, erodira ustavnopravna pozicija Republike Srpske, a posljedično i ustavna pozicija BiH i svih njenih građana.
NSRS je upozorio da će, ukoliko Ustavni sud BiH nastavi svoje "neustavno djelovanje", biti primoran da donosi odgovarajuće zakone kojim se takvo postupanje neutrališe.
"Tražimo od svih predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština Republike Srpske", navodi se u jednom od zaključaka.
"Ukoliko se Parlamentarna skupština BiH ogluši o zahtjeve predstavnika Republike Srpske da se pristupi usvajanju Zakona o Ustavnom sudu BiH i Zakona o izboru sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, pozivamo sve predstavnike Republike Srpske da se povuku iz njihovog rada dok se ovi zakoni ne usvoje", navode iz NSRS-a.
Vlada Republike Srpske i Ministarstvo pravde Republike Srpske zaduženi su da pripreme Nacrt zakona o Ustavnom sudu BiH, s posebnim osvrtom na izbor sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, koji će poslužiti predstavnicima Republike Srpske u institucijama BiH kao osnove za pokretanje postupka njihovog usvajanja.
NSRS je pozvao Ustavni sud BiH da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 94/14).
"Zadužuje se Vlada Republike Srpske i Ministarstvo pravde Republike Srpske da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i da ga upute u skupštinsku proceduru ukoliko se nastavi neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH. Ovim zakonom se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH", navode, između ostalog, iz NSRS-a.
