Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i članovi Predsjedništva Željko Komšić i Željka Cvijanović sastali su se u utorak u Sarajevu s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem, s kojim su razgovarali o bilateralnim odnosima dvije zemlje, u okviru čega i o otvaranju ambasada u Sarajevu i Tirani, regionalnoj saradnji, ekonomskim odnosima i članstvu u Evropskoj uniji.
Bećirović je zahvalio prijateljima iz Republike Albanije za pomoć BiH u prethodnim godinama i decenijama, posebno za pomoć nakon poplava koje su nedavno pogodile BiH, kao i za podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
"Predsjednik Republike Albanije je odlučio da njegova prva posjeta u regiji bude upravo u BiH. Mislim da je to jedna važna i dobra poruka koja dodatno zbližava naše dvije države. Veoma je važno da danas vrlo jasno kažemo da je za BiH, kada je riječ o regiji, Albanija, strateški saveznik i prijatelj“, rekao je Bećirović.
Podsjetio je da bilateralni odnosi BiH i Albanije postoje od 1992. godine, kada su uspostavili pune diplomatske odnose, od kada su jačali sveukupne odnose.
Aviolinija Tirana - Sarajevo
"Veoma važan faktor koji će ojačati odnose između BiH i Albanije je činjenica da je Predsjedništvo BiH prije nekoliko godina donijelo odluku da otvori ambasadu u Tirani. Otvaranje ambasade Albanije u Sarajevu i obrnuto, BiH u Tirani, sasvim sigurno će pojačati i diplomatsku i svaku drugu komunikaciju između naših država", rekao je on.
Istakao je da su razgovarali o tome da trebaju intenzivirati poteze koji doprinose boljoj komunikacijskoj povezanosti BiH i Albanije.
"U tom smislu i na ovom sastanku sam rekao da je jako važno da državni organi BiH i Albanije intenziviraju, zajedno sa našim prijateljima iz Crne Gore, da napravimo jednu modernu komunikaciju na relaciji Sarajevo - Podgorica - Tirana“, rekao je Bećirović.
Razgovarano je i o direktnoj avioliniji na relaciji Sarajevo - Tirana što je važno za povezivanje privrednika, za veću razmjenu u svim oblastima i za bolji dolazak turista.
Bećirović je rekao da su strateški vanjsko-politički ciljevi i BiH i Albanije gotovo identični, a konstatovano je i da je prostor za ekonomsku saradnju ogroman i da je u narednom periodu potrebno nastaviti postojeće trendove iz posljednje tri godine.
Razvijati odnose u regiji
Član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da su razgovarali o unapređenju bilateralnih odnosa navodeći da postoji mogućnost razvoja dobre saradnje između univerziteta, privrednih komora i turističkih organizacija, gdje se efekti mogu vidjeti brzo.
"Razgovarali smo o tome šta to zajedno možemo da uradimo na našem putovanju ka EU-u i sve su takve države ove regije na neki način identifikovale da bi neka ciljna godina mogla da bude 2030. godina, vidjećemo da li je to realno kad je u pitanju članstvo, ali, u svakom slučaju, i to je oblast koja nam daje mnogo mogućnosti ili prilike da sarađujemo zajedno i ja sam zahvalna i za podršku i želju za saradnju koju je iskazao i predsjednik Begaj“, rekla je Cvijanović.
Dodala je da smatra "da ćemo se još načekati da dođemo u EU, ali zato je i važnije da razvijamo naše odnose na regionalnom planu i da tu otklanjamo sve one nedosljednosti koje postoje“.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, rekao je da su politički odnosi BiH i Albanije odlični, ali da ih ne prate razvijeni ekonomski odnosi na čemu dvije zemlje trebaju poraditi.
"Želimo svaki uspjeh Republike Albanije na evropskom putu, mislimo da je svaki vaš uspjeh vrlo dobar signal i Bosni i Hercegovini, kao što to želimo, naravno, i Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, jer su oni u tim nekim fazama odmakli dalje od Bosne i Hercegovine. Iskustvo vaše i drugih zemalja koje sam pomenuo u tom kontekstu može biti vrlo dragocjeno za Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Komšić.
Zajednička budućnost u EU
Begaj je nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH izjavio da dvije zemlje uživaju tradicionalno prijateljske odnose. Istakao je da u Albaniji od davnina živi bošnjačka manjina, kao što u BiH živi "dobro integrisana i cijenjena albanska zajednica, koju čine radnici, zanatlije, trgovci, advokati, umjetnici, ljekari, vojnici, inženjeri, farmaceuti, novinari i mnogi poslovni ljudi".
"U Albaniji je bošnjačka zajednica priznata kao manjina, koja uživa jezička, kulturna i vjerska prava“, kazao je Begaj i dodao:
"Sretan sam što se moja posjeta Sarajevu odvija dok razgovaramo o ponovnom otvaranju ambasada u našim glavnim gradovima. Cijenim činjenicu što će se to odviti u obje zemlje i na koordinirsan način. Uvjeren sam da će ovaj korak, iako zakašnjeli, dovesti do poboljšanja kontakata među građanima naših zemalja.“
Ocijenio je da dvije zemlje dijele zajedničku regionalnu prošlost, te ciljaju ka zajedničkoj budućnosti unutar Evropske unije, koja je, kako je kazao, jedina alternativa za bolji život građana BiH i Albanije.
"Toj porodici pripadamo geografski, ali i dijelimo iste vrijednosti. Na današnjem sastanku sam još jednom potvrdio spremnost Albanije da intenziviramo političku i diplomatsku saradnju. Također, izrazio sam podršku Albanije suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i napretku BiH na euroatlanskom putu. Region Zapadnog Balkana nastavlja se suočavati sa stvarnim prijetnjama po sigurnost i stabilnost. Albanija će nastaviti doprinositi miru, sigurnosti i regionalnoj stabilnosti“, kazao je Begaj.
Albanski predsjednik je ukazao i na značaj uspostave aviolinije između Sarajeva i Tirane, i unapređenju putne infrastrukture, uključujući Jadransko-jonski autoput.
Pitanje priznanja Kosova, odnosno ukidanja viza građanima Kosova i Bosne i Hercegovine bilo je u fokusu današnje konferencije za novinare članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika Albanije Bajrama Begaja.
Iako su delegacije dviju zemalja na sastanku uglavnom razgovarale o bilateralnim odnosima i eurointegracijama, na konferenciji za novinare su se Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, članovi Predsjedništva Željka Cvijanović i Željko Komšić kao i albanski predsjednik Bajram Begaj dotakli pitanja Kosova, oko čega u BiH ne postoji konsenzus.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je da je "veoma važna poruka kad je riječ o regionalnoj saradnji" došla od vlade i premijera Kosova, Albina Kurtija, kojeg je nazvao "velikim prijateljem".
"On je donio jednostranu odluku, a to je da ukine vizni režim za građane Bosne i Hercegovine. Jedan potez koji je zaista neubičajen u našoj regiji, ali je vrlo važna poruka. Ja očekujem nakon ovog državničkog poteza gospodina Kurtija da i unutar Bosne i Hercegovine, kada je riječ o predstavnicima u državnim institucijama koji dolaze iz entiteta Republika Srpska, da će i oni pomoći nama da i mi povučemo adekvatan potez i da potpuno implementiramo sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala u okviru Berlinskog procesa. Mislim da je to važno za cijelu Bosnu i Hercegovinu, za cijelu regiju i da ćemo time poslati još jednu važnu poruku", rekao je Bećirović.
Govoreći o implementaciji Berlinskog sporazuma članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović rekla je da je važno u regiji funkcionisati na osnovu četiri slobode koje su utvrđene u principima Evropske unije: sloboda kretanja ljudi, robe, usluga, kapitala.
"Mi evidentno danas imamo probleme kad je u pitanju sloboda kretanja robe, s obzirom na nemogućnost plasiranja robe ili prenosa robe iz Srbije na Kosovo. Postoje određene smetnje kroz kretanje uz bezvizni režim. Dakle, ukazala sam da to treba posmatrati ciljano, kao stvari koje treba istovremeno rješavati i da ne možemo reći da sloboda treba da postoji u jednoj oblasti, a onda ne postoji u drugoj", kazala je Cvijanović
Cvijanović je prozvala predsjedavajućeg Predsjedništva Denisa Bećirovića koji je u svom govoru spomenuo premijera Kosova Albina Kurtija te naveo kako je on njegov "veliki prijatelj".
"Ja ne želim ovdje da kažem ko bi to bio moj prijatelj ili najbolji prijatelj u regiji, ali svakako bi to mogla, ali ja mislim da trebamo stvari stvari posmatrati na način kako možemo da ih zajednički riješimo i šta to možemo da uradimo da se bolje razumijemo. Mislim da posjeta predsjednika Begaja služi tome da možemo da iznesemo i ono što su naše prepreke, ali i da pokažemo svoje opredjeljenje i da zajednički dolazimo do cilja", kazala je Cvijanović, dodavši da se pitanja trebaju rješavati kroz dijalog i saradnju.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da je pitanje bezviznog režima, odnosno ukidanje viza građanima Kosova i Bosne i Hercegovine isključivo pitanje Kosova i Bosne i Hercegovine.
"I nije pristojno da mi uključujemo Kosovo u priču sa predsjednikom druge države. Bez obzira što je riječ o Republici Albaniji. To nije i ne treba da bude tema naše razgovora, izuzev u kontekstu regionalne saradnje, ali onda se moramo dotaći svake druge države. Jer ako mi držimo da je legitimno da Kosovo bude tema ove priče, onda ne možete zabraniti ni (Aleksandru op.a.) Vučinu, ni (Zoranu op.a.) Milanoviću da mimo nas priča o Bosni i Hercegovini", kazao je Komšić.
Predsjednik Albanije je ponovio da je nezavisnost Kosova "nepovratna realnost".
"Kosovo se pokazalo kao pouzdan partner posvećen jačanju dobrosusjedstva. U međuvremenu, aktivno je dalo doprinos regionalnoj saradnji i procesima euroatlantskih integracija na Zapadnom Balkanu. Priznanje Kosova će definitivno uticati na mir, bezbjednost, pomirenje i regionalnu stabilnost", poručio je albanski predsjednik.
