Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine i aktuelni predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić smatra kako izjave presuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, u kojima poručuje kako je "svaka sekunda vrijedila i sve bi ponovio", predstavljaju klasično krivično djelo te kako treba provesti pravnu proceduru da se Kordić ponovo sankcioniše i vrati na izdržavanje oslobođenog dijela kazne.
Bičakčić, koji je krajem aprila izabran na poziciju predsjednika Sabora IZBiH, u razgovoru s novinarom Anadolije govorio je o planovima i prioritetima na toj poziciji, izazovima pred kojima se nalazi Islamska zajednica, pitanju “depolitizacije IZ-a”, te o drugim aktuelnim temama u Bosni i Hercegovini.
Na samom početku razgovora Bičakčić je uputio čestitke, kako je rekao, na demokratskom festivalu provođenja izbora u Turkiye i pobjedi turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je “time dokazao svoje liderstvo i očekivani autoritet za samu Tursku, a onda i šire za regiju”.
Bičakčić dalje podsjeća kako je ovo njegov drugi mandat na poziciji najvišeg zakonodavnog tijela Islamske zajednice u BiH
“Za mene personalno je to posebna čast, to mi je neko priznanje, ja ga tako doživljavam, ali istovremeno i velika obaveza. Posebno mi to imponuje jer u onom prvobitnom zahtjevu za uspostavu institucije reisu-l-uleme u BiH, nakon dolaska Austrougarske uprave u BiH, jedan od mojih predaka, djedov brat je potpisao taj zahtjev za uvođenje institucije reisu-l-uleme, tako da smo porodično vezani za Islamsku zajednicu dugo godina, i to je samo jedan nastavak i porodične tradicije, meni je to posebno imponovalo u ovom momentu i učinit ću sve što budem mogao da taj rad unaprijedim, da pomaknem naprijed i da ojačaju institucije Islamske zajednice”, kaže Bičakčić.
Islamska zajednica kao most s dijasporom
Podsjeća kako u Saboru participiraju i domovinske zemlje, kao i cijela dijaspora razasuta po svijetu, koja je vrlo brojna u Americi, Australiji, Zapadnoj Europi, posebno u Njemačkoj.
“Svi oni imaju predstavnike u Saboru, tako da je to jedna kategorija koja okuplja sve Bošnjake u svijetu, a u BiH sve muslimane. To je otprilike takva postavka. Mi nastojimo da tu na neki način omogućimo veze sa domovinom. Posebno je to važno u Bosni i Hercegovini u kojoj još uvijek državne institucije ne pokrivaju kvalitetno tu oblast, mi nemamo ministarstvo za dijasporu, pa nekada smo kao Islamska zajednica nadomjestak države, ali vjerujem da će se te stvari popravljati u budućnosti”, ističe Bičakčić, te naglašava:
“Jedna od obaveza Sabora je jačanje islamske solidarnosti i stvaranje jednakih uslova u svim našim džematima i medžlisima u BiH, prvenstveno za rad i dalji razvoj, odnosno jači medžlisi i jači džemati moraju pomagati slabije da bi stvorili jednakomjeran razvoj cijele BiH. Ja pozivam i poduzetnike iz Federacije BiH da slobodno ulažu na prostoru čitave BiH, to će biti ozbiljan povratak koji je do sada izostao i to je to neprovođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koje nama stvara ogromne probleme na terenu.”
Ugovor s državom riješiti u ovom mandatnom periodu
Kada je riječ o izazovima koji se nalaze pred Islamskom zajednicom, jedan od onih naslijeđenih svakako je nepostojanje ugovora Islamske zajednice s državom Bosnom i Hercegovinom, ugovora koje su Katolička i Pravoslavna crkva već potpisale.
“Vjerujem da ćemo to pitanje uspjeti riješiti u mandatnom periodu koji je pred nama. Učinit ću sve napore da se nađe dogovor i da ove ugovore regulišemo sa državom BiH. Nekada sama Islamska zajednica nije tome pridavala neku prioritetnu važnost, međutim vrijeme je pokazalo da je bolje kada su neke stvari regulirane i kada nema nedoumica na terenu”, navodi Bičakčić.
Uvjeren je, kaže, da će stvari na tom planu krenuti u pozitivnom pravcu.
“Imamo u Upravi za pravna pitanja Rijaseta IZ-a i određenih inicijativa iz RS-a da se to pitanje stavi na tapet i da se vidi koje su to specifičnosti koje Islamska zajednica traži da budu u tom ugovoru. To je naprimjer vrijeme džuma-namaza, vrijeme da vjernici mogu prakticirati džuma-namaz (op.a. obavezna muslimanska molitva petkom). To se može ostvariti kroz postojeći Zakon o radnim odnosima, ako bi pauza trajala sat vremena. U svakom slučaju, treba vidjeti, ako imaju neke primjedbe, neke nejasnoće, da te stvari brzo objasnimo i razjasnimo”, kaže Bičakčić.
Dodaje kako nekima smeta i termin “vakuf”, na kojem Islamska zajednica temelji svoj ekonomski razvoj, te kako je neophodno da taj termin uđe u pravni sistem BiH. Vakuf jeste malo specifičan ali, ističe Bičakčić, nije nemoguće inkorporirati ga u sekularno zakonodavstvo.
BiH mora izvršiti povrat imovine IZ-a
Još jedan od prioriteta kojim će se baviti jeste i pitanje restitucije, odnosno povrata imovine koja je u vlasništvu Islamske zajednice u BiH.
Bičakčić podsjeća kako Islamska zajednica posjeduje evidenciju svih vakufskih dobara, Vakufska direkcija raspolaže temeljitom bazom, no povrat vakufske imovine nikad nije riješen, prvenstveno zbog činjenice što je Bosna i Hercegovina jedina među zemljama bivše Jugoslavije koja nije donijela zakon o restituciji.
“Mislim da BiH mora ovo pitanje staviti na dnevni red i izvršiti povrat, pogotovo jer to proizilazi iz jednog partijskog sistema gdje je ‘vjera bila opijum za narod’ i gdje su ova vakufska dobra oduzimana, konfiskovana, bez naknade i slično. To mora biti vraćeno u pređašnje stanje”, podvlači Bičakčić, podsjećajući kako danas tim vakufskim dobrima često upravljaju općine.
“Moramo poštovati želju vakifa i općine nemaju zakonsku legislativu da to rade, ali oni to rade”, dodaje Bičakčić, ističući kako ima i pozitivnih primjera gdje je kompletna vakufska imovina vraćena Islamskoj zajednici. Općine, kako navodi, to mogu uraditi i bez posebnih zakonskih propisa.
Bičakčić vrlo važnim smatra i međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini.
“Međureligijsko vijeće je do sada uradilo puno dobrih stvari, ali to je ona krovna institucija četiri vjerske zajednice. Na terenu bi bilo dobro, i ima takvih primjera, da se to ostvari i na nivou entiteta, kantona, regija. Jednostavno da imam, paroh ili fratar zajedno pričaju o lokalnoj zajednici, problemima koji tište te ljude, jer svi su jednako zabrinuti i za siromaštvo koje dolazi i za odlaske mladih ljudi iz BiH”, kaže Bičakčić.
“Džamije nisu prostor za djelovanje političkih stranaka”
S obzirom da je ranije u više navrata odgovarao na pitanja novinara o “depolitizaciji Islamske zajednice”, a smatra kako se princip neuplitanja vjerskih lica u politiku unutar IZ-a u većini slučajeva poštivao, Bičakčića smo upitali smatra li zaista da ima prostora pozabaviti se danas ovim pitanjem unutar Islamske zajednice, na što odgovara:
“Sigurno da ima prostora. Političke stranke imaju svoje političke aktiviste i neka oni rade svoj posao u mjesnim zajednicama, na igralištima, u dvoranama. Džamije nisu prostor za djelovanje političkih stranaka. Imam koji vrši imamsku službu u vazu (predavanju), on se treba baviti islamskim temama, pa i onim aktuelnim događanjima ali jednako prema svima.”
Na pitanje kako gleda na to da je njegov prethodnik Safet Softić istovremeno bio i predsjednik Sabora i potpredsjednik političke stranke, te da li bi sebe doveo u takvu situaciju, Bičakčić kroz smijeh odgovara kako on više ne može doći u takvu situaciju, ali kaže kako to ipak nije dobro.
“Mislim da to nije dobro, bilo je dosta kritika. Ali, eto, u tom momentu je to tako funkcioniralo”, kaže Bičakčić.
“Kazna izrečena Kordiću nije dala svoj efekat”
Na kraju razgovora, Bičakčić je prokomentarisao i nedavno objavljeni skandalozni snimak presuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, u kojem govori kako bi “sve ponovio i svaka sekunda je vrijedila”.
“To je klasično krivično djelo. To pokazuje da kazna nije dala svoj efekat i čovjek je spreman sve ponoviti. Treba ponovo biti sankcionisan, vratiti se na izdržavanje oslobođenog dijela kazne. Treba provesti pravnu proceduru da se to desi”, rekao je Bičakčić.
Na pitanje kako komentariše to da o svemu ovome šute bh. političari, posebno oni koji su trenutno u vlasti, a imaju zajedničke fotografije s pomenutim ratnim zločincem, Bičakčić podsjeća i kako je čak bilo inicijativa da mu (Kordiću) se vrate i politička prava, što je nonsens i što ne treba dozvoliti.
“Oni su time sami sebe oslikali, sigurno će izgubiti dio ugleda koji su imali na prethodnim izborima”, dodaje.
U vezi s tim da se nova vlast u BiH vodi motom kako se “u ovoj zemlji možda nije moguće dogovoriti oko prošlosti, ali jeste moguće o ekonomskim pitanjima i budućnosti”, Bičakčić poručuje kako je u BiH neophodno dogovoriti se o svim pitanjima.
“Mi se moramo dogovoriti o svim pitanjima, dijalog je nama imperativ. Ne samo o ekonomskim pitanjima nego i političkim. Ne treba ništa da bude tabu tema. Treba da budu debate argumentirane, i da nema tu isključivosti. Tamo gdje ima isključivosti, moramo čekati neko bolje vrijeme. Na kraju krajeva, ima i Ured visokog predstavnika koji bi u tim slučajevima trebao da reaguje onako kako ja shvatam tu ulogu i kako je ona definisana u samom Ustavu. Ja zaista vjerujem u politički dijalog u Bosni i Hercegovini, da može dovesti do rješenja unutrašnjeg uređenja BiH, ona je suverena, nezavisna i međunarodno priznata zemlja, koja je suksesor bivše Jugoslavije i to je to”, zaključuje predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić.
