Ugledni bosanskohercegovački profesori i intelektualci smatraju da tumačenje i govor o Srebrenici mora da bude bosanski govor o važnosti, hrabrosti, racionalan govor koji proizilazi iz institucionalne brige za srebreničku žrtvu.
Profesor Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu izjavio je da je presuđeni genocid u Srebrenici zasigurno jedan od najbitnijih događaja u historiji Bosne i Hercegovine.
"Srebrenica je u povijesti bosanske socijalne mitologije jedan od najtežih i najbitnijih događaja. Najteži u tome što je to bio zločin neviđenih razmjera koji je u Haškom tribunalu okarakteriziran kao genocid", kazao je Lavić u razgovoru za Anadolu.
"Osim toga, to je događaj koji mi, nažalost, nismo dubinski razumjeli i nismo mu dali važno značenje koje bi trebao da ima u našoj bosanskoj kulturi. Taj događaj nije samo srebrenički, odnosno nije samo područje Srebrenice. To je događaj koji se tiče svih Bošnjaka, svih Bosanaca, koji se tiče evropskog svijeta, Ujedinjenih nacija. To je događaj koji mi ne možemo zaboraviti i koji ne smijemo zanemariti", rekao je Lavić.
Govor o Srebrenici
Kako je kazao, u Srebrenici se, ustvari, završava genocid koji je davno počeo u prošlosti.
"Mi ne bismo smjeli o Srebrenici više misliti da se pravdamo kao žrtve i što neko pokušava to događanje u Srebrenici da omalovaži, ponizi, negira, da ne prizna. Naš govor o Srebrenici mora da bude bosanski govor o važnosti, hrabrosti, racionalan govor, govor koji proizilazi iz institucionalne brige za srebreničku žrtvu i srebreničko stradanje i da Srebrenica napokon u nekoj bosanskoj povijesti zauzme svoje posebno mjesto jer se u Srebrenici završava genocid koji je davno počeo. Kada bi sada bavili historijskom analizom onoga što se dešavalo Bošnjacima od 1860-tih godina, od 19. stoljeća, do 1995. godine, mi bi mogli vidjeti ustvari uništavanje jednog narodnog bošnjačkog bića. Srebrenica to zaokružuje", kazao je ovaj profesor.
"Mi smo na jedan politički način Srebrenicu spustili sa tog pijadestala vrhovnog ontološkog problema našeg mišljenja. Kako je moguća Srebrenica jednom narodnom biću u sred Evrope u 20. stoljeću. Mi uopšte o tome nismo promislili. Kako je moguće da se poslije Srebrenice Bosna i Hercegovina podijeli po etničkim linijama, po vojnim osvajanjima. Kao da se Srebrenica nije desila. Kako je moguće da mi Srebrenicu danas ne razumijevamo u sklopu naše budućnosti. Od našeg odnosa i mišljenja prema Srebrenici zavisi sva naša budućnost", rekao je prof. Lavić.
Naglasio je da Srebrenica ne može nikako biti predmet dnevnih političkih igara i da Srebrenica mora biti institucionalno obuhvaćena.
"Ona mora biti dio antropologije genocida u Bosni, mora se o njoj misliti, pisati i svako od nas mora jasno da se definira prema tome jer od toga zavisi mjera naše ljudskosti".
Bosna i Hercegovina u zamrznutom konfliktu
Prof. dr. Hazim Bašić je, ocjenjujući političku situaciju u zemlji, naglasio da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u najdubljoj političkoj krizi od završetka rata.
"Jasno je da je ta politička kriza kreirana izvan Bosne i Hercegovine. Politički centri, Beograd i Zagreb, sistematski su unazad tri decenije radili na razgrađivanju Bosne i Hercegovine, koristeći mehanizam takozvanih konstituentnih naroda. Bosanski Srbi i bosanski Hrvati su zloupotrebljeni da provode politike naših susjednih država", kazao je Bašić.
Dodao je da su danas prisutni pokušaji interpretacije događaja koji su se zbili od 1992. do 1995. godine.
"Rat u Bosni i Hercegovini završen je bez pobjednika za razliku od rata u Hrvatskoj. Zato se cijelo vrijeme nakon rata vodi bitka za interpretaciju toga šta se zapravo desilo od 1992. do 1995. godine. Smatra se da čija interpretacija pobjedi da će taj zapravo biti stvarni pobjednik rata. Bosna i Hercegovina je ostavljena u nekom zamrznutom statusu, u statusu zamrznutog konflikta i sada imamo reinterpretaciju prošlosti. Možda najmarkantniji primjer je upravo negiranje genocida u Srebrenici", rekao je prof. Bašić.
Kako je kazao, u takvom kontekstu govoriti o pomirenju naroda je potpuno nemoguće te da je potrebno stalno ukazivati na istinu.
"To je prva nužna stepenica kako bi se moglo ići korak dalje prema pravdi, a potom pomirenju i izgradnji građanskog društva u kojem će vladati trajni mir", zaključio je prof. Bašić.
