Usvojeni zaključak Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), u kojem se pozivaju sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke na mjesto sudije Ustavnog suda BiH, predstavlja nesagledivo opasni pokušaj kopiranja antiustavnih metoda koje je 1992. godine primijenio pravosnažno presuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
Poslanici u Narodnoj skupštini RS-a pozvali su u srijedu sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz srpskog naroda da podnesu ostavke dok ova institucija ne donese drugačiju odluku. Trenutno je u Ustavnom sudu BiH jedan sudija iz srpskog naroda.
To je jedan od zaključaka usvojenih na šestoj posebnoj sjednici nakon rasprave o "Informaciji o zaključcima Narodne skupštine RS-a od 17. februara 2020. godine u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH".
Bećirović je podsjetio da je sastav Ustavnog suda BiH normiran članom VI/1. Ustava BiH.
"U konačnici, sudija djeluje u Ustavnom sudu BiH u ličnom svojstvu, a ne u svojstvu predstavnika entiteta ili nekog drugog subjekta. Prije preuzimanja dužnosti svaki izabrani sudija potpisao je svečanu izjavu kojom se obavezao da će se u vršenju dužnosti sudije Ustavnog suda BiH pridržavati Ustava i zakona Bosne i Hercegovine te da će dužnost sudije vršiti savjesno i nepristrasno. Obzirom na sve navedeno, obaveza je sudija Ustavnog suda BiH da ostanu dosljedne svojim uvjerenjima, te da časno zaštite profesiju kojoj pripadaju", kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Poručio je da "kao jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta, RS nije ovlašten da jednostrano uređuje oblasti koje su u nadležnosti države Bosne i Hercegovine".
"S tim u vezi, svako normiranje rada Ustavnog suda BiH, suprotno važećim ustavnim odredbama predstavlja teški oblik protivustavnog djelovanja. Status, sastav i nadležnosti Ustavnog suda BiH regulirane su Ustavom BiH, a ne entitetskim aktima. Ustavnim odredbama normirano je da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće. Obzirom na navedeno, pitanje sastava Ustavnog suda BiH ne može se uređivati na entitetskom nivou", rekao je Bećirović.
Naveo je da prema članu 239. Krivičnog zakona BiH: "Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koje odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".
Kako je istakao, Ustavni sud BiH utemeljen je članom VI Ustava BiH kao nezavisni čuvar Ustava i kao institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom BiH i instrumentima Aneksa I Ustava BiH.
"Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast. Vodeći računa o naročitom položaju i ulozi koje Ustavni sud BiH ima u Ustavu BiH, a koji nameću obavezu osiguranja njegove nezavisnosti, uključujući punu finansijsku i upravnu nezavisnost i samostalnost, nedopustivo je da se bilo koji sudija Ustavnog suda BiH odazove pozivu nenadležnih entitetskih organa vlasti", dodao je Bećirović.
