Direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine Danijela Mrda istaknula je da je Arhiv sam po sebi otvorena ustanova, koja je po prirodi inkluzivna i baštini najvažnije dokumente iz historije i kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
"Čuvamo najvažnije dokumente iz različitog perioda BiH. Najstariji dokument je iz 1395. godine, Povelja Stefana Dabiše, a vrlo važan i dragocjen je fond iz austroguarskog perioda, Drinska banovina i fondovi novijeg perioda i istorije. Imamo 16 km građe, nešto malo manje od 500 fondova, to je građa kojom raspolaže Arhiv BiH. Mnogo je posla iza nas, a još više ispred nas, jer je ovo rukovodstvo riješeno da u narednim godima Arhiv BiH bude jedna moderna institucija koja će apsolutno biti po modernim postulatima savremene arhivistike, dostupna istraživačima, ali i našim građanima koji imaju određenog interesa u potrazi za dokumetima", navodi Mrda.
Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i istaknuti arhivski radnik Nebojša Radmanović kazao je "da se u Arhivu BiH nalazi građa koja je baština svih naroda koji žive na ovom prostoru, ali i baština okruženja".
"Jedan dio arhivske građe koja se ovdje nalazi jeste značajan za čitavu civilizaciju, za čitav 20. vijek, bez koje ne može da se zamisli bilo kakvo istraživanje o početku Prvog svjetskog rata, pa i dalje.Sadašnji menadžment ima dobre prijedloge za budući razvoj, ali se uvijek u ovakvim situacijama moramo prisjećati onoga što je urađeno, pa i ličnosti koje su doprinijele da sačuvamo ovoliko građe, do ovog perioda. Arhivi jesu institucije koje čuvaju istinu i ljudi koji rade u Arhivu jesu oni koji doprinose istini", kaže Radmanović.
Svečanosti su prisustvovali brojni gosti iz regiona, predstavnici Arhiva bivše Jugoslavije, Arhiva Srbije, Arhiva FBiH i RS te kantona, kao i predstavnici javnog i političkog života i ambasada u BiH.
