Premijer Dritan Abazović, koji je na poziciji predsjednika Vlade od 28. aprila, izgubio je podršku Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), nakon što je, uprkos upornom protivljenju brojnih nevladinih organizacija, intelektualaca i stručne javnosti, u ime Vlade Crne Gore potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Skupština Crne Gore razmatrat će u petak inicijativu ukupno 36 zastupnika − da se vladi premijera Dritana Abazovića izglasa nepovjerenje. Bit će to uvod u rješavanje političke krize u kojoj se Crna Gora našla nakon što je premijer Abazović 3. augusta potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Nakon manje od četiri mjeseca otkako je izabrana 43. Vlada Crne Gore, već se nazire scenarij da će joj biti izglasano nepovjerenje. Premijer Dritan Abazović, koji je na poziciji predsjednika Vlade od 28. aprila, izgubio je podršku Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), nakon što je, uprkos upornom protivljenju brojnih nevladinih organizacija, intelektualaca i stručne javnosti, u ime Vlade Crne Gore potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Vlada izgubila podršku zbog Temeljnog ugovora
Takav potez izazvao je reakciju partije Mila Đukanovića (DPS), koja je zajedno s SDP-om, SD-om, Liberalnom partijom i DUA-om podnijela inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Aktuelnu vlast čine GP URA, Socijalistička narodna partija, Bošnjačka stranka, SDP i albanske partije, uz manjinsku podršku DPS-a. Ipak, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora, koji reguliše međusobni odnos države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, a za koji je od brojnih pravnih eksperata ocijenjeno da je protivustavan i da je na štetu države, DPS i SDP su otkazale podršku aktuelnoj vladi. Bošnjačka stranka će se u vezi s navedenom inicijativom izjasniti danas, dok je ukupno devet zastupnika GP URA i SNP-a najavilo da će biti protiv izglasavanja nepovjerenja.
Kada je riječ o opoziciji, odluka je na zastupnicima Demokrata, jer bi njihovim glasovima bila osigurana dovoljna većina za smjenu Vlade. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Demokrate glasati za smjenu, jer se kao razlog navodi Temeljni ugovor. Iz ove partije su jasno poručili da aktuelna Vlada nema više podršku u parlamentu.
Odluka u rukama Demokrata
Opozicija je ipak nastupila s drugom inicijativom, pa su 32 zastupnika opozicije (DF-Demokrate-PzP-Prava CG-Ujedinjena CG) zatražila smjenu aktuelne Vlade i šefice parlamenta Danijele Đurović. Kao razlozi, navedeno je da "ne postoje elementarni politički preduslovi za njeno dalje funkcionisanje i opstanak. 43. Vlade Crne Gore, koja je formirana prekomponovanjem političke scene koja je bila aktuelna nakon izbora 30. augusta 2020. Ovako formirana vlada odvela je državu u duboku nestabilnost i tešku političku, društvenu i institucionalnu krizu”, navodi se u prijedlogu koji potpisuju 32 zastupnika. Ukoliko vlada ne bude smijenjena sutra, o ovoj inicijativi će se zastupnici odrediti 2. septembra.
Smjenu Kabineta Abazovića traži 68 zastupnika
Pred zastupnicima su dvije inicijative za smjenu Vlade, a 43. Vlada mogla bi biti smijenjena već sutra, na vanrednom zasijedanju. Ono što je činjenica jeste da smjenu Kabineta Abazovića traži ukupno 68 od 81 zastupnika, što ipak govori u prilog tome da je pitanje dana kada će do smjene i doći.
Ukoliko sutra ili 2. septembra bude izglasano nepovjerenje Vladi Crne Gore, Ustav propisuje obavezu predsjednika Crne Gore da obavi razgovore sa svim partijama i da ukoliko neko od zastupnika obezbijedi 41 potpis, što je većina u Skupštini Crne Gore, onda mu se dodjeljuje mandat za sastav Vlade. Ukoliko pak niko ne osigura potrebnu većinu u predviđenom roku, predsjednik Crne Gore raspisuje vanredne parlamentarne izbore.
