Rusija je 29. maja objavila uspješno probno ispaljivanje hipersonične rakete 'Zicron', najnovijeg sposobnog dodatka njenoj oružarnici, u tijesnoj trci sa Sjedinjenim Državama i Kinom, za oružje koje može putovati najmanje pet puta brže od zvuka.
Tri su zemlje uvučene u skupu trku za razvoj naprednih sposobnosti za smrtonosne napade koje im omogućava nova vojna tehnologija.
SAD je od 2010. godine proveo 17 testiranja hipersoničnih raketa, uz 10 zabilježenih neuspjeha. Bez obzira na to, SAD tvrdi da je preostala najmanje godina do postizanja hipersoničnog oružja spremnog za borbu.
Rusija i Kina tvrde da u svom arsenalu imaju operativno hipersonično oružje.
Kako se sukob Ukrajine i Rusije nastavlja, hipersonično oružje svjedoči oživljavanju među velikim silama, obećavajući sposobnost za brze udare dugog dometa kojoj se ne može suprotstaviti korištenjem trenutnih vojnih odbrambenih platformi.
Rusija je navela kako se očekuje da će hipersonična raketa "Cirkon" ući u upotrebu ove godine.
Dok su početni testovi pokazali da je Cirkon imao maksimalni domet do 500 kilometara, najnoviji testovi su pokazali da pogađa metu u Bijelom moru udaljenu gotovo 1.000 kilometara.
Raketa koja može letjeti pet puta brže od brzine zvuka smatra se hipersoničnom.
Cirkon, koji se navodno bliži kraju razvoja, sposoban je letjeti devet puta većom brzinom od zvuka, što je ekvivalentno 2,7 do 3,2 kilometra u sekundi.
Ovo predstavlja veliku zabrinutost za SAD, koji se već mora boriti s rastućim prazninama u svojim odbrambenim kapacitetima od raketa i erozije svoje nekada neosporne vojne prednosti usred rastuće globalne konkurencije.
Kada se uzmu u obzir drugi rastući napreci u stealth tehnologiji, elektronskom ratovanju, kao i sposobnostima manevrisanja i ponovnog ulaska hipersonika, dovodi se u pitanje konvencionalno odbrambeno razmišljanje s obzirom na prijetnju koju oni predstavljaju velikim, vrijednim ciljevima.
Obraćajući se rastućem jazu u svojoj vojnoj prednosti još 2018. godine, potpredsjednik Združenog načelnika generalštabova, general Paul Selva, primijetio je da je SAD možda „izgubio (svoju) tehničku prednost u hipersonici“, ali je dodao da “mi nismo izgubili hipersoničku borbu”.
U izvještaju Kongresu od 5. marta navodi se 4,7 milijardi dolara dodijeljenih za hipersonično istraživanje, razvoj i testiranje za 2023. godinu, u odnosu na 3,8 milijardi dolara u 2022. i 2,6 milijardi dolara u 2020.
Posljednjih godina Sjedinjene Američke Države su se fokusirale na dva glavna oblika hipersoničnih projektila.
Prvo, hipersonična klizna vozila, koja se lansiraju raketom, prije nego što se isključe iz bustera, nakon čega slijedi klizanje prema cilju krajnjom brzinom uz antiradarske manevre. Drugo, hipersonične krstareće rakete, pokreću se snažnim motorima koji dišu zrak, ili scramjets koji se aktiviraju pri velikim brzinama.
Za SAD, hipersonično oružje nudi ofanzivnu opciju za udaljene, dalekometne, vremenski kritične ciljeve nepristupačne ili neprikladne za regularne sile. Međutim, zbog visokih troškova malo je vjerovatno da će hipersonika zamijeniti artiljeriju, prevodeći je na precizne i strateške udare na ciljeve visoke vrijednosti.
S obzirom na to da više nije jedini zagovornik hipersonične tehnologije, SAD se više ne može oslanjati na ekskluzivni pristup hipersoničnim projektilima za odvraćanje.
Povećanje proliferacije i potraga za hipersoničnom tehnologijom širom svijeta mogli bi dovesti do toga da oni preuzmu laku ulogu vozila za isporuku nuklearnih bojevih glava, sa zabrinjavajućim implikacijama za nuklearno neširenje.
Strateška stabilnost je narušena
Uz brzi rast tehnologije hipersoničnih projektila dolazi do zabrinutosti oko kapaciteta tehnologije za nenamjernu vojnu eskalaciju.
Relativno kratko vrijeme leta oružja značajno smanjuje vrijeme odziva, uz njegovu sposobnost stvaranja nepredvidivih putanja leta. Smanjeno vrijeme i neizvjesna putanja mogu indirektno dovesti do neželjene eskalacije.
Opasnost je ukorijenjena u teškoći razlikovanja između konvencionalne i nuklearne hipersonične rakete.
Konvencionalne balističke rakete dugog dometa tradicionalno prate parabolički luk, čineći presretanje pitanjem vremena i preciznosti. Hipersonični projektil sa fluktuirajućim vektorom pristupa bilo bi daleko teže presresti.
Studija iz 2019. koju je proveo Ured Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja o hipersoničnom oružju upozorava da čak i ako je hipersonično oružje jasno konvencionalno, države i dalje mogu percipirati napad kao nuklearnu ili stratešku prirodu, prisiljavajući zauzvrat strateški odgovor.
Moderna nuklearna strategija izgrađena je oko temeljnog načela 'Uzajamno osigurano uništenje’ (MAD), s nacijama koje čuvaju svoje kapacitete za drugi udar kako bi osigurale unaprijed određenu odmazdu i bez jasnog pobjednika.
Znanje o tome odvraća nacije od pokretanja sposobnosti prvog udara, s obzirom na visoku cijenu koja će sigurno uslijediti, ali zabune još uvijek nisu neuobičajene. Od 1950-ih, bilo je najmanje 15 nuklearnih poziva od različitih zemalja sposobnih za nuklearno djelovanje.
Usijana trka
Uprkos tome što je njihov hipersonični program još uvijek u velikoj mjeri u fazi razvoja, SAD je ipak nastavio s testovima niskog profila kako bi izbjegao povećane tenzije s Rusijom.
Nekoliko dana nakon ruskog lansiranja svoje hipersonične rakete Kinzhal sredinom marta, SAD je izveo svoj prvi uspješan test Lockheed Martina 'Hypersonic Air-breathing Weapon Concept' (HAWC), ali ga je držao u tajnosti dvije sedmice usred stalnih tenzija oko Ukrajine.
Ovo bi označilo drugi uspješan HAWC test i prvu varijantu te vrste koju je razvio Lockheed-Martin. Prvi konkurentski dizajn razvio je Raytheon i testiran je u septembru 2021. godine.
Najnoviji HAWC lansiran je iz nuklearnog bombardera B-52 u Novom Meksiku, dostigavši brzinu od 5,8 maha ili skoro 1,98 kilometara u sekundi.
Dok se SAD zalaže za završetak razvoja, Rusija je nekoliko puta upotrijebila hipersonične projektile u Ukrajini od 24. februara, uključujući lansiranje tri hipersonične rakete 'Kinzhal' (Bodež) u Odesku oblast.
Obilježavajući prvu upotrebu hipersonične rakete u aktivnom vojnom pozorištu, američki predsjednik Joe Biden opisao ju je kao onu koju je "gotovo nemoguće zaustaviti".
Ostaje da se vidi hoće li hipersonično oružje promijeniti prirodu ukrajinsko-ruskog sukoba, iako bi se moglo i dalje pokazati kao sposobna strateška opcija.
U međuvremenu, Kina tvrdi da je razvila umjetnu inteligenciju koja predviđa putanju hipersonične rakete, pored navodnog razvoja infracrvene tehnologije navođenja za koju smatra da SAD neće imati do 2025. godine.
Kineske nedavne prekretnice u hipersoničnom razvoju uključuju dvostepeno lansiranje uz pomoć rakete u nisku orbitu Zemlje, izazivajući strah da je test zapravo bio za hipersonični projektil u orbiti. Kina negira navode o testiranju hipersoničnog oružja.
Dok većina nuklearnih sila aktivno traga za hipersoničnim oružjem, napori su vođeni različitim strateškim razlozima.
Naprimjer, kineska navodna tehnologija navođenja odražava ranije razmišljanje o dizajnu koje je dovelo do dizajna projektila DF-17, oružja protiv pristupa i uskraćivanja područja (A2/AD) dizajniranog u odnosu na Južno kinesko more.
“Tehnološke promjene se dešavaju sve većom brzinom”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na predstavljanju prve ruske hipersonične rakete.
On dodaje: „Oni koji iskoriste ovu novu tehnologiju, krenut će naprijed. Oni koji to ne budu u stanju, bit će zatrpani pod plimom tehnološkog napretka.
