Povratničke priče u Bosni i Hercegovini nerijetko imaju negativnu konotaciju jer se često izvještava o iseljavanju, siromaštvu i ostalim problemima s kojima se suočavaju. Međutim, mnogo je njih o uspjehu povratnika i nužno je posvetiti im značaj. Toga je bio svjestan i dugogodišnji novinar sarajevske Hayat televizije Emerin Ahmetašević, autor emisije i knjige ”Mjesto povratka“.
Ahtmetašević je odlučio kroz narativ i ispovijesti predstaviti 93 priče povratnika iz cijele Bosne i Hercegovine satkane u 230 stranica.
U razgovoru za Anadolu Agency (AA) prisjetio se početaka i načina na koji je došao na ideju da jednog dana napiše knjigu o uspjesima povratnika, koji, kako je kazao, nisu tako rijetki niti zanemarljivi.
Ahmetašević je kazao kako je emisija “Mjesto povratka“ nastala polovinom 2020. godine u sklopu projekta Hayat televizije, a ideja je bila prikazati što više pozitivnih priča o povratnicima koji su se vratili na teritoriju bh. entiteta Republika Srpska (RS) i Federacija BiH (FBiH).
Povratničke priče iz cijele BiH
Ideja za pisanje je došla slučajno, kazao je Ahmetašević, prisjetivši se razgovora s potpredsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Ramizom Salkićem 2020. godine u Bratuncu.
Salkić mu je na kraju razgovora poklonio knjigu o ljudima koji su proživjeli golgote i teror u Salkićevom rodnom mjestu Glogova.
”Na taj način mi je indirektno kazao: Zašto ti ne bi napisao knjigu koja govori o povratnicima? Jer sam već tada imao više od 200 ispričanih priča sa područja cijelog entiteta RS upravo od strane povratnika“, kazao je Ahmetašević.
Ideju je predočio svom direktoru informativnog programa Hayat televizije, kako bi dobio informacije na koji način bi mogao ostvariti svoju zamisao. Dobio je podršku i generalnog direktora Hayat televizije Elvira Švrakića, budući da emisija podliježe autorskim pravima Hayat televizije.
”Pisanje same knjige je trajalo neka tri mjeseca s obzirom na to da smo već imali snimljene materijale s više od sigurno 200 lokacija“, kazao je Ahmetašević.
U realizaciji emisija, a samim tim i knjige “Mjesto povratka“, podršku je pružio pomoćnik ministra za raseljene osobe i izbjeglice FBiH Nisvet Mujanović i sam ministar Edin Ramić, koji su godinama posjećivali povratnička mjesta pa su imali informacije iz prve ruke o tome gdje su ulagani najveći napori kako bi se život povratnika u entitetu RS poboljšao.
Kazao je kako je imao podršku i mnogih pojedinaca iz Prijedora, Kozarca, Janje, Zvornika, Srebrenice, Nevesinja…
”Širok je spektar ljudi koji su izlazili u susret, jer su htjeli konačno neko da ispriča pozitivnu povratničku priču, a i sami znamo, ja prvenstveno kao medijski radnik, da kod nas mediji najviše pričaju negativne priče o povratnicima, u smislu siromaštva itd. Ja sam se i kroz ovu knjigu uvjerio u potpuno suprotno“, kazao je Ahmetašević.
Naveo je primjer povratnika koji su čak i milioneri.
Veliku podršku u pisanju i izdavanju knjige pružio mu je i Dževad Mahmutović, koji je napisao uvod i ujedno je to njegova neobjavljena doktorska disertacija ”Ratni zločini u BiH“.
Podršku je pružio i Bojan Zec Filipović, koji je napisao predgovor knjige.
Problemi s kojima se susreću povratnici
Upitan za probleme s kojima se povratnici suočavaju, Ahmetašević je kazao kako i 27 godina poslije rata, na području entiteta RS i dalje “vlada sistemska diskriminacija Bošnjaka i Hrvata na tom području".
“Tu možemo vrlo jednostavno provjeriti ako samo uđemo u evidentirane osobe koje su zaposlene u javnom sektoru. Vi ćete u Zvorniku naći samo nekoliko ljudi, na prste jedne ruke ih možete izbrojati koji su zaposleni u javnom sektoru. Pogledajte koliko je samo Hrvata i Bošnjaka zaposleno u MUP-u entiteta RS. Sve će vam biti jasno“, kazao je Ahmetašević i dodao:
”Drugi problem s kojim se suočavaju povratnici je otežavajuća okolnost pri razvoju vlastitih biznisa.“
Osvrnuo se i na probleme s kojima se susreću Hrvati u Posavini, navodeći da su ti ljudi faktički prepušteni “sami sebi“, a jedinu brigu o njima vodi federalno Ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice.
Istakao je kako su Hrvati zajedno s Bošnjacima branili posavski kraj od srpskih agresora za vrijeme rata u BiH.
”I dan-danas oni u centru Odžaka imaju veliki spomenik na kojem su ispisana imena svih poginulih boraca, i Bošnjaci i Hrvati, koji su bili u sklopu Hrvatskog vijeća odbrane, ali svi su oni zajedno branili Bosnu i Hercegovinu i dan-danas žive u skladu u tom posavskom kraju. Problem i Bošnjaka i Hrvata u posavskom kraju je, možemo da kažemo, manjak ljudi, jer nažalost ljudi, kao i u cijelom regionu, odlaze“, kazao je Ahmetašević.
Istakao je kako je “povratnička priča jedan svjetski fenomen“.
Pozitivne priče
”Oni ljudi koji ne znaju šta je preživio Kozarac, gdje je napravljen obruč srpskih agresora, gdje je izvršeno etničko čišćenje, gdje čak ni mačka ni pas nisu ostali živi… Ti ljudi su izbjegli, većina njih otišla van granica BiH, i vratili se. Zamislite – vratili su se tamo gdje su etnički bili očišćeni“, kazao je Ahmetašević.
Dodao je kako se često govori o Srebrenici i genocidu, koji je tu počinjen 1995. godine.
”Srebrenica je svjetski fenomen. Jedino mjesto u svijetu gdje je počinjen genocid i gdje su se ljudi vratili i gdje i dan-danas žive i njeguju svoju očevinu, babovinu, djedovinu…“, kazao je Ahmetašević.
Dodao je kako ti ljudi žele samo da im se pruži jednaka šansa kao i svim drugim ljudima koji žive na području entiteta RS.
”Jako je puno pozitivnih priča koje smo mi uočili, koje smo snimili, privatnika koji su sarađivali s lokalnom vlašću i koji su uspjeli da izgrade svoje biznise. Jako ih puno ima“, kazao je Ahmetašević.
Datum zvanične knjige još uvijek nije utvrđen, ali će pred-promocija biti održana u Odžaku 11. oktobra. Većina promocija će biti održana u povratničkim sredinama među kojima su Zvornik, Prijedor, Kozarac, Janja, Vitez.
