Dok je meso na redu, i sve drugo je u redu!
Ovom izrekom, tradicionalno, vodi se većina Balkanaca kada je u pitanju odabir obroka. Neki znaju reći i da ne mogu zamisliti obrok bez mesa. Ili da, ako pojedu obrok bez mesa, ne računaju da su jeli. Često čujemo i da se nigdje na svijetu ne jede toliko mesa kao na Balkanu. Istražili smo: da li je to tačno i ko jede najviše mesa u regiji?
Koliko mesa jede čovječanstvo?
Meso je bilo dio ljudske prehrane još u prahistoriji, a pripitomljavanje životinja radi korištenja mesa i mlijeka bilo je pokretački faktor za stvaranja prvih stalnih ljudskih naselja. Antropolozi vjeruju da je povećana konzumacija mesa s visokim udjelom masti i proteina doprinijela produžavanju ljudskog života, ali i intelektualnom razvoju u periodu prahistorije.
Proizvodnja mesa danas je gotovo pet puta veća nego npr. ranih šezdesetih godina prošlog vijeka. Tada se godišnje proizvodilo oko 70 miliona tona, a tokom 2017. je ta brojka porasla na 330 miliona tona mesa. Dva osnovna razloga su: povećanje broja stanovnika Zemlje i povećanje prihoda velikog dijela populacije.
Ko su svjetski šampioni?
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) iz 2018. godine, najviše mesa godišnje jedu Amerikanci. Prosječni stanovnik SAD-a tokom jedne godine pojede 123,14 kg mesa. Na vrhu svjetske liste je drugoplasirana Argentina sa 116,52 kg potrošenog mesa po glavi stanovnika godišnje. Treći na svijetu su Australijanci, koji godišnje u prosjeku pojedu 113,02 kg mesa.
I gdje su tu Balkanci?
Prema podacima FAO-a iz iste godine, Balkanci ipak nisu svjetski šampioni u količini pojedenog mesa. Nisu ni na dnu liste. Tu negdje, sredina ili malo iznad prosjeka. Ali i količine mesa se razlikuju od države do države.
Balkanski šampioni su Hrvati! Mada, malo više od kilogram mesa po osobi godišnje Crnogorce dijeli od pobjedničkog trona. Najmanje mesa u prosjeku jedu stanovnici Sjeverne Makedonije, i to čak 41 kg manje od Hrvata.
U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori se najviše jede svinjetina, u Albaniji govedina, dok se u BiH i Sjevernoj Makedoniji najviše jedu piletina i puretina. Slovenci imaju najbolji balans između vrsta mesa. Gotovo podjednako jedu s jedne strane svinjetinu, a s druge piletinu i puretinu. Ipak, malo više jedu svinjetinu.
Je li meso zdravo ili opasno?
Istovremeno s porastom proizvodnje mesa u svijetu, raste i broj ljudi koji prestaju jesti meso – iz zdravstvenih ili moralnih razloga. Čak trećina Britanaca tvrdi da su u potpunosti prestali jesti meso ili potpuno smanjili unos mesnih proizvoda. Također, dvije trećine stanovnika SAD-a kaže da konzumira manju količinu barem jedne vrste mesa.
Zdravstveni radnici kažu da umjerene količine mesa i mliječnih proizvoda mogu utjecati na poboljšanje zdravlja ljudi. S druge strane, konzumacija previše mesa može značiti i rizik za zdravlje. Zvanično saopštenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2015. godine upućuje na to da prekomjerni unos crvenog mesa i mesnih prerađevina povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i nekih vrsta karcinoma.
Dok ljubitelji mesa odbacuju takve navode, WHO pojašnjava da problem nije meso, već ga nezdravim čine konzervansi, pojačivači okusa, dim i slični faktori. Također, stanovnike balkanskih zemalja zabrinjavaju medijski izvještaji koji govore o slučajevima da meso staro više od deset godina koje se čuva kao robna rezerva umjesto na otpadu završava u prodaji.
Korak ka boljem zdravlju?
Kao korak ka boljem zdravlju, nutricionisti predlažu zamjenu govedine i crvenog mesa pilećim. Naglašavaju da meso ne morate izbaciti iz ishrane, ali bi bilo dobro jesti domaće meso, bez aditiva. U ovoj promjeni bi vas podržali i ekolozi. U poređenju s piletinom, govedina ima od 3 do 10 puta više štetnih utjecaja na korištenje tla, vodu i emitovanje stakleničkih plinova.
Sudeći prema ovim preporukama, promjenom vrste mesa koju jedete doprinosite poboljšanju svog zdravlja, ali i zdravlja planete Zemlje.
