Gdje se izučava šah u školama?

Nove sveske, olovke, ruksak, ali i tabla sa 64 polja i 32 crno-bijele figure. Ovako će školsku godinu početi đaci prvaci u makedonskim školama koji će izabrati šah kao izborni predmet.

Šah u obrazovanju može donijeti velike prednosti za djecu od najranijeg uzrasta, tvrdi veliki broj pedagoga. Sjeverna Makedonija će od prvog septembra, s početkom nove školske godine, uvesti šah kao izborni predmet za prvi i drugi razred, postajući tako jedna od tridesetak zemalja u svijetu koje su uvele drevnu igru u školske klupe.

Koristi za učenike su mnogobrojne, među kojima su poboljšanje koncentracije i memorije, matematičke vještine i čitanje, logički način razmišljanja, kreativnost i kritičko razmišljanje, građenje analitičkih vještina i poboljšanje vještina za rješavanje problema, navode iz makedonske Šahovske federacije.

Časove će držati razredni nastavnici prema programu koji je pripremila federacija, a odobrio Ured za razvoj obrazovanja. Nastavnici ne trebaju biti šahovski velemajstori da bi mogli predavati, već će biti obučavani od ovlaštenih šahovskih trenera.

Koje zemlje su uvele šah u škole?

U regiji, samo nekoliko zemalja je uvelo šah kao izborni predmet. U Srbiji je šah izborni predmet od 2007. godine, u Crnoj Gori je ukinut i više se ne izučava, dok se u Bosni i Hercegovini vodi debata je li potrebno da šah bude dio obrazovnih programa.

Šah se izučava i u Bugarskoj, a Evropski parlament je 2012. godine pozvao Evropsku komisiju da ohrabri svoje članice da uvode šah u škole i da za taj cilj osiguraju sredstva.

Armenija je za sada jedina zemlja u svijetu u kojoj je šah obavezni predmet u obrazovanju. Ova bivša sovjetska republika i u prošlosti je imala legendarne igrače, kao Tigran Petrosian, majstor pozicijske postavljenosti poznat po žrtvovanju figura. Petrosian je bio svjetski šahovski prvak šezdesetih godina. Recept će usvojiti Gruzija, koja će od nove školske godine uvesti obavezno izučavanje šaha u školama. Ženska šahovska selekcija Gruzije osvojila je srebrenu medalju na posljednjoj Olimpijadi. U ove dvije zemlje šah se prati kao I najpopularniji sportovi, i navija se za šahovske selekcije i igrače.

Od prvog poteza do svjetske dominacije

Šah je vrhunac popularnosti dostigao u jeku Hladnog rata, kada se vodio snažan meč između američkog najtalentovanijeg igrača Bobby Fischera i plejade šahista iz Sovjetskog Saveza, koji su do tada dominirali na svjetskim prvenstvima i olimpijadi.

Danas je šah ponovo “u modi”. Najprije, za vrijeme pandemije dok su trajale izolacije, veliki broj ljudi je igrao šah online, kako bi popunio vrijeme na korisan način, ali i uz hit seriju „Damin gambit“ na Netflixu, nakon koje se dogodila prava eksplozija novih igrača, kada su online stranice nadmašile kapacitete servera.

Ipak, kada je riječ o šahu, samo nekoliko zemalja pokazuje pravu dominaciju. U posljednjih desetak godina apsolutan pobjednik je aktuelni svjetski prvak Magnus Carlsen. Iako potječe iz Norveške, zemlje koja ne spada u tradicionalne šahovske velesile, najvjerovatnije je najtalentovaniji šahista koji je ikada postojao. Mnogi ga već veličaju više i od Kasparova i od Fischera.

Uobičajeni pobjednici, šahisti iz zemalja bivšeg SSR-a i, dalje su na vrhu, ali su izgubili sva dosadašnja sučeljavanja za svjetsku titulu sa Carlsenom.

Pored Rusije, SAD-a, Ukrajine, Armenije, Azerbejdžana i Gruzije, najviše velemajstora dolazi sve više iz Indije, zahvaljujući popularnosti bivšeg prvaka Vishy Ananda, a u posljednje vrijeme napreduje i Kina.

Njemačka, koja nudi mogućnost za izučavanje šaha u školama, i dalje zaostaje za najbolje rangiranim šahistima svijeta, odnosno imaju samo jednog predstavnika u prvih 100 igrača, prema FIDE-u.

Zemlje koje imaju vrhunske šahiste također se oslanjaju na privatne škole i klubove za treniranje talentovane djece od najranijeg uzrasta, pa se mnogi od njih već s 15-16 godina mogu pohvaliti titulom šahovskog velemajstora.