Naime, naučnici s Univerziteta u Sydneyju ističu da su dvije minute intenzivne fizičke aktivnosti dnevno u ukupnom trajanju 15 minuta sedmično povezani s manjim rizikom od smrti. Zaista, rezultati istraživanja pokazuju da odvajanje samo dvije minute dnevno za brzi trening može ljudima produžiti životni vijek.
Akumuliranje energične aktivnosti
"Rezultati pokazuju da nam akumuliranje energične aktivnosti u kratkim intervalima tokom sedmice može pomoći da živimo duže", kaže autor studije dr. Matthew N. Ahmadi s Univerziteta u Sydneyju u saopštenju za medije.
“S obzirom na to da se nedostatak vremena najčešće navodi kao prepreka redovnoj fizičkoj aktivnosti, sporadično kraće vježbanje tokom dana može biti posebno atraktivna opcija za previše zauzete ljude”, ističe on.
Osim toga, drugi segment istraživanja pokazuje da je za određenu količinu fizičke aktivnosti povećanje intenziteta vježbanja povezano s manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
“Naše istraživanje pokazuje da nije samo količina aktivnosti, već i intenzitet ono što je važno za zdravlje kardiovaskularnog sistema“, dodaje koautor studije dr. Paddy C. Dempsey s Univerziteta Leicester i Univerziteta Cambridge u Velikoj Britaniji.
Oba ova projekta su uključivala odrasle između 40 i 69 godina. Ispitanici su sedam dana uzastopno na zglobu nosili aparat za praćenje aktivnosti. Ovo je poslužilo kao objektivan način za mjerenje nivoa njihove fizičke aktivnosti, posebno sporadične aktivnosti različitog intenziteta tokom dana.
Povezanost intenziteta vježbanja sa životnim vijekom
Prva studija obuhvatila je 71.893 odrasle osobe bez kardiovaskularnih bolesti ili raka. Prosječna starost učesnika bila je 62,5 godina, a nešto više od polovine (56 posto) bile su žene. Autori istraživanja mjerili su sedmične nivoe snažne fizičke aktivnosti i vježbe u trajanju dvije minute ili manje. Ovo je bila dugoročna studija, a ispitanici su praćeni u prosjeku 6,9 godina.
Istraživači su potom analizirali povezanost između volumena i učestalosti snažne aktivnosti sa smrću (od svih uzroka, bolesti srca i raka) i učestalosti srčanih bolesti i raka nakon isključivanja događaja koji su se dogodili u prvoj godini.
Naravno, kako su se povećavali i volumen i učestalost snažne aktivnosti, rizik od svih pet razmatranih štetnih ishoda je smanjen.
Utvrđene su zdravstvene prednosti čak i uz kraće periode vježbanja. Naprimjer, ispitanici koji nikako nisu intenzivno vježbali, imali su četiri posto rizika od smrti u periodu pet godina. Taj rizik je smanjen na 2 posto sa samo 10 minuta sedmične snažne fizičke aktivnosti, a rizik od smrti je smanjen na samo jedan posto u istom periodu sa 60 minuta fizičke aktivnosti ili više.
U poređenju s dvije minute intenzivnog vježbanja sedmično, 15 minuta intenzivnog vježbanja povezano je s 18 posto manjim rizikom od smrti i 15 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Pored toga, 12 minuta intenzivnog vježbanja je povezano sa 17 posto manjim rizikom od raka.
Općenito, kako pokazuje istraživanje, što više vježbanja − to bolje. Naprimjer, oko 53 minute fizičke aktivnosti na sedmičnoj osnovi povezano je s 36 posto manjim rizikom od smrti od bilo kojeg uzroka.
Šta je s učestalošću treninga?
Kratki, ali snažni treninzi (do dvije minute), u prosjeku četiri puta dnevno, bili su povezani s 27 posto manjim rizikom od smrti. Međutim, zdravstvene koristi su također zabilježene pri još nižoj učestalosti vježbanja - 10 kratkih vježbi sedmično bilo je povezano sa 16 posto i 17 posto manjim izgledima za kardiovaskularne bolesti i rak.
Druga studija je obuhvatila 88.412 odraslih ispitanika, svi su bili bez srčanih bolesti. Prosječna starost učesnika bila je 62 godine, a 58 posto su bile žene. Više vježbi i veći intenzitet ponovo su i ovaj put bili povezani s nižim stopama srčanih oboljenja.
Povećanje intenziteta vježbanja također je podstaklo veće smanjenje kardiovaskularnih bolesti za isti obim vježbanja. Tako je, naprimjer, stopa kardiovaskularnih bolesti bila 14 posto niža kada je umjerena do intenzivna aktivnost činila 20 posto umjesto 10 posto aktivnosti, što bi bilo ekvivalentno pretvaranju 14-minutne lagane šetnje u sedam minuta brzog hodanja.
“Naši rezultati sugerišu da povećanje ukupnog obima fizičke aktivnosti nije jedini način da se smanji vjerovatnoća razvoja kardiovaskularnih bolesti. Posebno je važno bilo i povećanje intenziteta, dok je povećanje oba segmenta bilo optimalno. To ukazuje da je povećanje intenziteta aktivnosti koje već radite dobro za zdravlje srca. Naprimjer, ubrzavanje vaše svakodnevne šetnje do autobuske stanice ili brže obavljanje kućnih poslova“, zaključuje dr. Dempsey.
Obje studije su objavljene u naučnom časopisu “European Heart Journal“.
5 nov. 2022
Samo dvije minute intenzivnih vježbi dnevno mogu produžiti životni vijek
Mnogi ljudi navode nedovoljno vremena kao razlog kako bi opravdali izbjegavanje dnevne rutine vježbanja, ali istraživanje iz Australije pokazuje da to nije opravdan izgovor.
TRT Balkan
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
