Redovne fizičke vježbe smanjuju depresiju kod tinejdžera

U naučnom radu objavljenom u časopisu JAMA Pediatrics grupa istraživača opisuje analizu podataka iz nekoliko medicinskih baza podataka kako bi saznala više o utjecaju redovne fizičke vježbe na mlade ljude.

Eduardo Bustamante, María Enid Santiago-Rodríguez i Jared Ramer sa Univerziteta Illinois Chicago, Univerziteta Michigan i Univerziteta Massachusetts objavili su uvodnik u istom naučnom časopisu u kojem sumiraju rezultate posljednjih godina o zdravstvenim prednostima vježbanja za ljude općenito.

Redovna tjelovježba

Dosadašnja istraživanja su pokazala da redovna tjelovježba može pružiti širok raspon zdravstvenih prednosti za većinu ljudi, uključujući pospješivanje raspoloženja i smanjenje mentalnog stresa.

U najnovijem radu istraživači su otkrili da redovna tjelovježba kod osoba starijih od 13 godina koje pate od depresije može dovesti do smanjenja simptoma.

Rad je baziran na analizi informacija u bazama podataka EMBASE, PsycINFO, PubMed, CINAHI i SPORTDiscus, posebno se fokusirajući na promjene koje se odnose na simptome kod mladih ljudi s dijagnozom depresije koji su započeli aktivnost vježbanja poput plivanja, plesa ili trčanja.

Smanjuje simptome depresije

Istraživači su otkrili da redovno bavljenje aerobnom, odnosno fizičkom aktivnošću značajno smanjuje simptome depresije kod mladih osoba starijih od 13 godina s dijagnozom depresije.

Istraživači su također otkrili da fizička aktivnost mora biti redovna, na primjer tri puta sedmično, i da se mora nastaviti jer bi se u suprotnom simptomi vratili.

Grupa istraživača je također provela drugu analizu, koja se fokusirala na to koji će mladi ljudi imati najviše koristi od vježbanja na mentalno zdravlje. Otkrili su i tada da se radi o mladim ljudima starijim od 13 godina kojima je već dijagnosticirana depresija.

Istraživači su također otkrili da su prednosti za mentalno zdravlje najveće od nenadziranih programa vježbanja. Pokazalo se da intenzitet nije mnogo bitan, ali ono što je najviše bitno je redovno bavljenje fizičkom aktivnošću.

Fizička neaktivnost među tinejdžerima

Naučne studije su odavno već dokazale da je bavljenje fizičkom aktivnošću neupitno blagotvorno za zdravlje ljudi, i to ne samo fizičko. Preporučeno je baviti se bilo kakvom fizičkom aktivnošću od pola sata do sat vremena, nekoliko puta sedmično. Ne samo da se tako održava fizičko zdravlje, nego i mentalno, a u današnje moderno doba i prisustvo svakodnevnog stresa, ono je od velike važnosti.

Međutim, stručnjaci već odavno upozoravaju na zabrinjavajući nivo fizičke neaktivnosti najmlađih, posebno tinejdžera. Mnogo je faktora koji tinejdžere u mnogim zemljama u najkritičnijoj životnoj dobi navode na to da se ne bave skoro nikakvim fizičkim aktivnostima.

Fizička aktivnost se uglavnom svela na samo onu osnovnu, u školama, na satu tjelesne i zdravstvene kulture.

Neka istraživanja pokazuju da su srednjoškolci u prosjeku aktivni kao i šezdesetogodišnjaci, što je uistinu zabrinjavajući podatak. Ne samo da je bavljenje sportom idealno za fizičko i psihičko zdravlje, nego je i neophodno kako bi se izbjegli problemi koji se mogu razviti u budućnosti.

Statičnost i izbjegavanje bilo kakve angažiranosti u sportu definitivno mogu dovesti do mnoštva komplikacija zdravstvene naravi, kao što su dijabetes i rizik od prekomjerne težine, kardiovaskularnih i ostalih bolesti. Također dovode do depresije i anksioznosti, jer fizičke aktivnosti i bavljenje sportom pospješuju proizvodnju serotonina, odnosno hormona sreće.

Zbog toga je idealno da se djeca navikavaju od malih nogu da što više vremena provode vani, u igri i aktivnostima s vršnjacima. Takvo će se ponašanje, tvrde stručnjaci, vrlo brzo razviti u želju da se što manje vremena provodi pred ekranima i na društvenim mrežama.