Jedna takva priča dolazi iz sela u Meksiku, gdje se coca-cola smatra svetim pićem. To piće je tamo veoma poštovano, a gotovo svi mještani pate od dijabetesa zbog njegove prekomjerne konzumacije. Nevjerovatno je da je u tom selu lakše pronaći coca-colu nego flaširanu vodu, iako je upravo kompanija odgovorna za isušivanje lokalnih izvora vode, ostavljajući mnoge četvrti bez redovnog pristupa vodi.
Ovo je samo jedan od bezbroj načina na koje praksa Coca-Cole ostavlja razorne posljedice. Međutim, ova priča je samo vrh ledenog brijega.
Coca-Cola je globalna sila koju prepoznaje 94% svjetske populacije. Osnovana 1886. godine, sada posjeduje više od 500 brendova i prodaje hiljade proizvoda u više od 200 zemalja. Da biste stekli uvid u njen doseg, zamislite da svakog dana probate po jedan proizvod Coca-Cole – trebalo bi vam gotovo 11 godina da probate sve. Ova kompanija ostvaruje veći godišnji prihod od dvije trećine zemalja svijeta.
S obzirom na tako veliki globalni utjecaj, postavlja se pitanje: kakve odgovornosti Coca-Cola zanemaruje?
Ekološka devastacija
Počnimo s okolišem. Poznati polarni medvjed, maskota Coca-Cole, treba da simbolizira čistoću i magiju brenda. Ali - nije li ironično - stanište polarnog medvjeda ubrzano nestaje zbog klimatskih promjena, na koje Coca-Coline operacije značajno utječu. Samo u 2020. godini emisije ugljendioksida koje je kompanija proizvela bile su ekvivalentne 3.241.996 putničkih vozila koja voze cijele godine.
I to je samo početak. Coca-Cola već pet godina zaredom nosi titulu najvećeg svjetskog zagađivača plastikom. Uprkos obećanjima kompanije, samo 9% plastike proizvedene od 1950-ih reciklirano je globalno. Do 2050. godine, stručnjaci predviđaju da bi u okeanima moglo biti više plastike nego ribe.
Iako Coca-Cola govori o rješavanju ovog problema, realnost je da više ulažu u promovisanje svog „ekološki prijateljskog“ imidža nego u stvarna rješenja za zaštitu životne sredine. U međuvremenu, 58 postrojenja za flaširanje coca-cole u Indiji pogoršalo je nestašice vode tokom teških suša u toj zemlji.
Manipulisanje naukom i zdravljem
Ali ekološka šteta je samo jedan dio priče. Coca-Cola je također bila umiješana u obmanjujuće prakse da zaštiti svoju zaradu. New York Times je 2015. otkrio da je Coca-Cola finansirala naučnike kako bi skrenula pažnju sa slatkih napitaka kao uzroka gojaznosti, uprkos neospornim dokazima o štetnosti prekomjerne konzumacije. Čak su manipulisali zvaničnicima u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i pokušali da utječu na Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da promovira pogrešne narative o zdravlju.
Čak ni djeca nisu bila pošteđena. Coca-Cola je finansirala studije koje su pogrešno povezivale gojaznost u djetinjstvu s nedostatkom fizičke aktivnosti, umjesto s prekomjernim unosom šećera.
Kršenja ljudskih prava
Kontroverzne prakse Coca-Cole ne zaustavljaju se na tome.
U zemljama Globalnog juga kompanija je optužena za podršku nasilju nad sindikalnim radnicima. U Kolumbiji slučaj „Killer Coke“ otkrio je da su radnici Coca-Cole bili izloženi opasnim radnim uvjetima, pri čemu su mnogi bili zlostavljani, kidnapovani, pa čak i ubijeni. Sindikati su dugo optuživali kompaniju da je zatvarala oči pred ovim zlostavljanjima kako bi zadržala kontrolu nad radnicima.
Rasna diskriminacija
U Sjedinjenim Američkim Državama Coca-Cola se suočila s velikom tužbom zbog rasne diskriminacije 1999. godine. Afroamerički radnici tužili su kompaniju zbog nižih plata, manje mogućnosti za napredovanje i lošijih ocjena performansi u poređenju s bijelim kolegama. Godine 2000. Coca-Cola je pristala na najveće poravnanje u historiji korporativnih slučajeva rasne diskriminacije, iako to nije izbrisalo godine nepravde koje su crni radnici pretrpjeli.
Duboke veze Coca-Cole s Meksikom i Izraelom
Na kraju, vraćamo se u Meksiko – dom najveće baze fanova coca-cole. Kako je do toga došlo? Popularnost brenda je naglo porasla tokom 1960-ih i 1970-ih, a 2000. godine, bivši predsjednik Coca-Cola Meksika Vicente Fox postao je predsjednik Meksika. U selu San Cristobal de las Casas mještani vjeruju da coca-cola ima „moć liječenja duše“ i koriste je u religijskim obredima.
U međuvremenu, dijabetes ostaje jedan od vodećih uzroka smrti u ovoj oblasti, uzrokovan prekomjernom konzumacijom gaziranih pića. Nestašica vode postaje sve ozbiljnija, a porodice su prinuđene da kupuju dodatnu vodu iz cisterni – sve dok Coca-Colina fabrika na ivici sela iscrpljuje lokalne izvore vode za svoju proizvodnju.
Pored toga, Coca-Cola već 57 godina podržava aparthejdsku državu Izrael. Kompanija posluje u fabrici u ilegalnom naselju na okupiranoj Zapadnoj obali i donira opremu izraelskoj vojsci, što dodatno otvara etička pitanja o globalnim aktivnostima kompanije.
Coca-Cola: Magija ili manipulacija?
Iza veselih reklama i prepoznatljivih logotipa, stvarnost Coca-Cole daleko je od magične. Od uništavanja životne sredine do kršenja radnih prava i rasne diskriminacije, globalni utjecaj ove kompanije ostavio je trag štete.
Je li Coca-Cola prava „magija", kako tvrde, ili nešto mnogo mračnije? Vi odlučite.
