Ekonomski procesi koji mogu uništiti ekonomiju države.     Foto: TRT Balkan

O takvim procesima mediji često pišu, upozoravaju, ne razmišljajući nužno i o tome da li su ti pojmovi razumljivi čitateljima. A kada se već šalju upozorenja i pravi panika, dobro bi bilo i pojasniti i prilagoditi stručne ekonomske pojmove onima kojima se informacije i upozorenja plasiraju.

Pandemija koronavirusa rezultirala je, između ostalog, i zatvaranjem svjetskih ekonomija. Postepenim otvaranjem porasla je potražnja za robama i uslugama, a time i cijene. Već mjesecima se bilježi inflacija i u zemljama Balkana.

Iz mjeseca u mjesec bilježi se rast cijena gotovo svih namirnica i usluga u zemljama regiona.

Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je da su cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju u maju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 10,8 posto, što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.

Inflacija je u maju nastavila ubrzavati. Najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je prošli mjesec, kada je iznosila 9,4 posto. Prije aprila 2022. godine, inflacija je najviša bila u julu 2008. godine, kada je iznosila 8,4 posto.

U martu je rast inflacije na godišnjem nivou iznosio 7,3 posto, u februaru 6,3 posto, u januaru 5,7 posto. Ovi podaci pokazuju koliko cijene kontinuirano rastu.

Sličan rast cijena se bilježi i u ostalim zemljama regiona.

Inflacija pogađa zemlje regiona i značajno se odražava na porast cijena osnovnih namirnica.     Foto: (Reuters)

Šta je inflacija?

Kretanje cijena na otvorenom tržištu definiše i motiviše prvi i najčešće korišteni pojam – inflaciju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tokom vremena.

Navodimo primjer iz svakodnevnog života.

2000. godine prosječna cijena ulaznica za kino u regiji je iznosila oko 3 eura. Za 6 eura su se mogle kupiti dvije ulaznice, što je 2021. dovoljno samo za jednu ulaznicu. Dakle, za istu uslugu sada morate izdvojiti duplo više novca. Valuta sada ima manju vrijednost u kontekstu usluge zbog općeg povećanja cijena.

U svakodnevnoj komunikaciji često čujemo opaske kako su osnovne životne namirnice poskupile, da su nekada prije koštale znatno manje. Krivac i za to je inflacija.

Kako opada vrijednost novca, opada i kupovna moć. Čak i sa više novca dobijamo vremenom manje. Takav efekat ima učinak na cijelu ekonomiju. Preduzeća prodaju manje proizvoda, a ekonomija općenito pati.

Mjerenje inflacije

Posmatranjem cijene potrošačke korpe kroz određeni vremenski okvir, svako domaćinstvo može izračunati stopu inflacije.

Računica je sljedeća. Napravite popis vaše potrošačke korpe. Popis može da sadrži npr. litar mlijeka, kilogram telećeg mesa, litar ulja, kilogram šećera, litar nafte, cijenu električne energije i drugih proizvoda koje redovno kupujete. Zapišite cijenu svakog proizvoda ili usluge i posmatrajte kako se kreću cijene kroz narednih nekoliko godina.

Razlika u cijenama predstavlja inflaciju. Ako cijene neznatno rastu, oko 2 posto, riječ je o blagoj, zdravoj inflaciji, jer je pokazatelj ekonomskog rasta. Ako se razlika u cijeni povećala za 5 posto i više, riječ je o inflaciji koja može imati negativne efekte po ekonomiju.

Hiperinflacija – “ubica” ekonomija

Hiperinflacije su, kako se da zaključiti iz samog naziva, znatno teže i opasnije inflacije. Razvijaju se progresivno i nekontrolisano, koje čak i pored energičnih pokušaja zadržavanja, završavaju potpunom katastrofom novčanog sistema. Hiperinflacija je inflacija koja brzo raste, obično više od 50 posto mjesečno.

One se obično počinju razvijati još u doba ratnih priprema, nalaze se manje ili više u latentnom stanju za vrijeme samog rata, ali dobijaju znatno ubrzanje po njegovom završetku i završavaju uvođenjem novog novčanog sistema.

Iako je hiperinflacija rijedak događaj za razvijene ekonomije, dogodila se više puta kroz historiju.

Primjeri hiperinflacije kroz historiju.     Foto: TRT Balkan

Deflacija – suprotni ekstrem u ekonomiji

Pad cijena!

“Super, cijene svega će padati, to nikako ne može biti loše” , vjerovatno je prvo na šta se pomisli kada pričamo o deflaciji. Međutim, to nije tako. Iako cijene padaju, potrošači ne kupuju više, nego odgađaju kupovinu u nadi da će cijene još padati.

Sve to se onda negativno odražava na trgovinu jer se proizvodi gomilaju. Zbog prevelike ponude, a premale potražnje, trgovci su prisiljeni još više sniziti cijene kako bi se očistile zalihe.

Cijeli taj proces kao posljedicu ima smanjenje plata, otpuštanje radnika, porast siromaštva i nezadovoljstva. Tu nastupa ekonomska kriza.

Šta je stagflacija?

Ovaj se pojam često upotrebljava u kontekstu pandemije koronavirusa. Stagflacija je ekonomsko stanje koje je uzrokovano kombinacijom sporog ekonomskog rasta, visoke nezaposlenosti i rastućih cijena.

Staglfacija - proces koji je u fokus stigao dolaskom pandemije.     Foto: (TRT Balkans)

Stagflacija se dogodila i 1970-ih kao rezultat monetarne i fiskalne politike i embarga na naftu. Počela je s ogromnim rastom cijena nafte, da bi se situacija pogoršala i problem nastavio jer su centralne banke koristile pretjerano stimulativnu monetarnu politiku kako bi se suprotstavile nastaloj recesiji. Paralela je da svjetska ekonomija ponovo trpi šokove u cijenama energije i hrane. Globalne cijene hrane porasle su za otprilike trećinu u posljednjoj godini. Cijene gasa i uglja dostigle su rekordne nivoe u Aziji i Evropi.

Stagflacija, kao kombinacija visoke inflacije i stagnacije svjetske ekonomije, prijeti novom ekonomskom krizom pojačanom novonastalim pandemijskim uslovima - krizom lanca opskrbe, nestašicama resursa, energetskom krizom, masovnim zaduživanjima, rastom nezaposlenosti, kao i brojnim drugim pandemijskim izazovima.

TRT Balkan