Broj stečaja u razvijenim evropskim zemljama „eksplodirao“

Naprimjer, u Austriji je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen ogroman broj kompanija koje su prijavile stečaj. Ukupno su od januara do septembra pokrenuta 1.692 stečajna postupka.

Poređenja radi, prošle godine su otvorena 1.122 stečajna postupka, tako da je riječ o rastu čak 51 posto, pokazuje analiza "Dun & Bradstreet", američke kompanije za poslovno izvještavanje.

Posebno su stečajem u Austriji pogođene firme koje se bave trgovinom. U ovoj privrednoj grani se broj stečaja povećao sa 189 na 377, što je rast od čak 99 posto. U građevinarstvu je zabilježen rast 30 posto sa 33 preduzeća, dok je kod uslužnih djelatnosti broj stečajnih postupaka 246, a u ugostiteljstvu 175, što je rast 62 posto.

Dok u Austriji broj stečaja raste, opao je i broj novoosnovanih firmi. U prva tri kvartala ove godine, u Austriji je registrovano 17.306 novih firmi, što je za pet posto manje nego prošle godine. Najviše firmi je osnovano u uslužnoj djelatnosti, 6.783, što je rast 17 posto, a u trgovini 2.285, što je smanjenje 22 posto.

Stečajni postupci u Njemačkoj i Švicarskoj

U Njemačkoj i Švicarskoj također je porastao broj stečajnih postupaka.

U Švicarskoj je zabilježen rast 23 posto, sa 3.552 pokrenuta stečajna postupka, a u Njemačkoj je rast iznosio 4 posto, sa 6.989 pokrenutih stečajnih postupaka.

U ove dvije zemlje smanjen je i broj novoosnovanih firmi pa su u Švicarskoj osnovane u prvih devet mjeseci ove godine 37.033 nove kompanije, što je smanjenje dva posto, a u Njemačkoj 85.005 kompanija, što je smanjenje 11 posto.

Svi ovi podaci ukazuju na tešku situaciju u privredi, koja pogađa posebno poduzetnike, ponajviše u malim i srednjim kompanijama.

Nesolventne firme u Velikoj Britaniji

U Velikoj Britaniji je u proteklom periodu također povećan broj firmi koje su proglasile bankrot. Naime, broj kompanija u Engleskoj i Velsu koje su proglašene nesolventnim skočio je za 43 posto u augustu, pokazuju podaci britanske vlade, što povećava zabrinutost za stanje britanske ekonomije.

U augustu su zabilježena 1.933 stečaja, u poređenju sa 1.348 u istom mjesecu prošle godine, saopštila je Agencija za nesolventnost. To je za 42 posto više nego u augustu 2019. godine, prije nego što se pojavila pandemija COVID-19.

Ekonomisti su zabrinuti da će se preduzeća sve više suočavati s problemima jer potrošači smanjuju potrošnju zbog visoke inflacije.

Raste broj stečajeva u Nizozemskoj

Nizozemska također bilježi rekordan broj stečajeva u modernoj historiji. Podaci Nacionalne statističke agencije CBS pokazuju da se u Nizozemsku 76.000 kompanija ugasilo u prvih šest mjeseci ove godine, što je najveći broj od 2007, kada je počela evidencija.

Većinu kompanija koje su prestale s radom, blizu 84 posto, osnovali su freelanceri, što ukazuje da su možda pronašli stalni posao ili su odustali od svog biznisa.

Bankroti u Švedskoj na najvišem nivou od pandemije

Broj firmi u Švedskoj koje su prijavile stečaj također je porastao na najviši nivo od početka pandemije u momentima dok cijene rastu, a Centralna banka u toj zemlji povećava troškove zaduživanja kako bi snizila stopu inflacije.

U septembru je bankrotiralo ukupno 635 kompanija u najvećoj nordijskoj zemlji, što je najviši nivo od maja 2020. godine. To je također više za 38 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci kreditne referentne agencije UC.

Nesolventne firme u Poljskoj

Broj poljskih kompanija koje su proglašene nesolventnim porastao je za 4,6 posto u prva tri kvartala ove godine, u poređenju s istim periodom prošle godine, pokazao je izvještaj Coface Poland.

Istovremeno, 22,5 posto više kompanija suočeno je sa stečajem i postupcima restrukturiranja. Ukupno je od početka godine 1.926 preduzeća proglašeno nesolventnim, a 767 je ušlo u stečaj i postupak restrukturiranja.

Građevinarstvo se pokazalo kao najteže pogođena grana, s porastom nelikvidnosti 19 posto u odnosu na prethodnu godinu, a potom slijede transport (18 posto) i sektor usluga (4,5 posto).

Ove brojke su dodatno povećale zabrinutost u pogledu stanja poljske ekonomije jer su mnoge kompanije suočene s rastućom inflacijom, pritiscima na cijene energije i rastom drugih troškova.

Podaci Eurostata

Broj prijava za stečaj u Evropskoj uniji porastao je za 2,2 posto u periodu april - juni 2022. godine, pokazuju podaci evropske statističke agencije Eurostat.

”Broj zahtjeva za proglašenje stečaja u drugom kvartalu 2022. godine porastao je za 2,2 posto u EU i za 2,5 posto u eurozoni u odnosu na prvo tromjesečje”, piše u izvještaju evropske agencije.

Prema podacima Eurostata, broj prijava za stečaj porastao je četvrti kvartal zaredom.

Latvija je zabilježila najveći rast prijava u izvještajnom periodu, pri čemu je broj preduzeća koja su podnijela zahtjev za stečaj skočio za 74,4 posto. Slijedi Belgija, koja je zabilježila rast 14,7 procenata, i Danska 11,9 posto.

Eurostat navodi da su u tom perioda zahtjeve za stečaj podnosile kompanije iz gotovo svih privrednih sektora u zemljama EU. U poređenju s periodom prije pandemije COVID-19, posebno je povećan broj prijava u djelatnostima transporta, skladištenja, smještaja, i pripremi u služenju hrane.

Objava stečaja podrazumijeva sudsku proceduru nad platežno nesposobnim poslovnim subjektom, putem njegovog bankrota ili reorganizacije, a u cilju namirenja povjerilaca.

Kada se pokreće stečaj?

Razlozi za pokretanje stečaja nesposobnost su za plaćanje i prezaduženost. Nesposobnost ukratko znači da kompanija ne može podmirivati svoje obaveze ili da radnicima nije isplatila tri plate. Prezaduženost je situacija kada imovina dužnika vrijedi manje od njegovih obaveza.