U islamu opskrba vodom ima veliki značaj; smatra se dobrotvornim činom koji donosi obilne nagrade. Poslanik Muhammed, kada su ga pitali o najboljem obliku dobročinstva, nedvosmisleno je rekao: "Najčestitiji oblik dobročinstva je opskrba vodom".
Ovo glavno Poslanikovo načelo odjekivalo je u raznim hadisima, potvrđujući važnost opskrbe vodom one kojima je ona potrebna.
Poslanikovi ashabi, nadahnuti njegovim učenjem, finansijski su doprinijeli izgradnji bunara, rješavajući tako vitalne potrebe društva.
Njihova dobrotvorna djela nisu bila ograničena na statične strukture, već su bila dinamična rješenja za osnovne zahtjeve, odražavajući opipljivu demonstraciju saosjećanja i dobrobiti zajednice.
Izgradnja česmi pojavila se kao istaknuti oblik milosrđa, posebno u turskim zajednicama. To je postalo više od filantropske geste; kulturno i vjersko opredjeljenje. Čin izgradnje česmi prevazilazio je konvencionalno, predstavljajući živo naslijeđe saosjećanja koje je teklo kroz društveno tkivo.
Tokom osmanskog perioda Istanbul je svjedočio velikom broju česmi, a svaka je bila dokaz posvećenosti zajednice dobrotvornim djelima. To nisu bili samo arhitektonski dodaci; bili su živi simboli kolektivnog etosa duboko ukorijenjenog u principe dobročinstva i brige za zajednicu.
Česme u Istanbulu, obdarene jedinstvenim arhitektonskim šarmom, postale su vitalne komponente gradskog pejzaža. Njihov značaj nalazio se u duhu davanja i društvene odgovornosti. Kako je voda tekla iz ovih česmi, one su simbolizirale više od osnovne potrebe; predstavljale su svetu dužnost ukorijenjenu u kulturni i vjerski identitet zajednice.
"Raj za česme"
Uskudar, popularno naselje u Istanbulu, stajalo je kao žarišna tačka koncentracije česmi. Ova historijska četvrt, smještena uz morsku obalu, postala je platno ukrašeno bezvremenskom ljepotom ovih bitnih građevina.
“Uskudar je kroz historiju bio važno naselje. Osvajanjem Istanbula postao je drugo po važnosti naselje u gradu i važan administrativni i trgovački centar tokom osmanskog perioda. Iz tog razloga izgrađeno je mnogo česmi kako bi se zadovoljile potrebe za vodom stanovnika Uskudara. Kada uzmemo u obzir odnos između civilizacije i vode, blizina Uskudara obilnim vodnim resursima dovela je česme do važne tačke u smislu planiranja grada”, kaže načelnik Uskudara Hilmi Turkmen za TRT World.
Naročito tokom osmanskog perioda, Uskudar je postao raj za česme, od kojih svaka odražava prepoznatljive arhitektonske stilove i umjetničke zamršenosti tog vremena. Ove česme su brzo postale sastavni dijelovi urbanog pejzaža i neprimjetno se uklopili u svakodnevni ritam zajednice.
Historijske česme koje postoje stoljećima ponovo su u funkciji zahvaljujući projektu Općine Uskudar. U okviru restauratorskih radova mnoge česme funkcionišu kao i u stara vremena.
“Historijske česme, koje se ističu u mnogim dijelovima Uskudara, građene su u različitim periodima i u različitim arhitektonskim stilovima. Posebno naš Uskudar, koji ima najljepše primjere osmanske arhitekture, osigurava da se ove česme na zdrav način prenesu iz prošlosti u sadašnjost, uz važne restauratorske radove koji se izvode kako bi se zaštitilo kulturno naslijeđe i očuvala historijska tekstura”, dodaje Turkmen.
Izgradnja česmi u osmansko doba bila je dinamičan izraz dobročinstva, koja je nadilazila rutinske radnje i postala temeljno načelo svakodnevnog života. Svaka česma, strateški postavljena, služila je kao izvor izdržavanja i svjedočanstvo trajne posvećenosti zajednice podizanju društva.
Kako se Istanbul ukrašavao česmama, on nije samo transformisao svoj fizički pejzaž; prihvatio je kulturni narativ u kojem je dobročinstvo postalo sveti ritual. Čin opskrbe vodom nije bio prolazna gesta, već trajna obaveza urezana u identitet grada, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima njegovih ljudi.
