U vremenu digitalizacije i elektronskih medija, kada su se ljudi otuđili od knjiga, a okrenuli se tehnologiji, stanovnici Olova, smještenog 40 kilometara sjeveroistočno od Sarajeva, redovno posjećuju Gradsku biblioteku u ovom malom bosanskohercegovačkom gradu.
Gradska biblioteka Olovo ima više od 1.000 redovnih korisnika. Tu su i korisnici koji dolaze za vrijeme raspusta u Olovo ili pak oni koji iz inostranstva dolaze u taj grad na odmor, gdje im nezaobilazno mjesto postaje biblioteka. Posjete su zabilježene i u periodu korone. Radi se o prilično velikom broju onih koji čitaju knjige s obzirom na to da na području općine Olovo živi između 8.000 i 9.000 stanovnika.
Sanela Kaikčija, direktorica Gradske biblioteke Olovo, kazala je da želja da radi s knjigama i u ambijentu gdje su knjige, postoji još od djetinjstva. Nakon što je godinama radila u biblioteci kao bibliotekarka, sada je na poziciji direktorice i trudi se da na sve moguće načine bude angažovana na promociji kulturnih događaja na tom području. Organizuju druženja, promocije knjiga, priredbe...
"Biblioteka je počela s radom još 1950. godine. Na početku je to bio prostor kao čitaonica. Biblioteka je mijenjala svoje prostorije, obično su to bili mali, skučeni prostori, neuslovni za rad. Od prije dvije godine smo u novom ambijentu, u novoj, lijepoj, moderno dizajniranoj biblioteci. Sada imamo 300 kvadrata prostora. Imamo mogućnost da radimo promocije, izložbe, druženja, predavanja, seminare...", pojasnila je Kaikčija.
Biblioteka posjeduje 25.000 naslova. Međutim, 2014. godine biblioteka je bila poplavljena i tada je uništeno skoro 5.000 knjiga.
Značajan fond je izgubljen, ali ta se institucija oporavlja od gubitka kupovinom knjiga putem Fondacije za bibliotečku djelatnost, poklonima građana i drugih ljudi iz Bosne i Hercegovine te kolega iz drugih biblioteka.
"Imamo 1.007 korisnika. Od tih 1.007 ne možemo reći da su svi redovno aktivni. Imamo oko 200 ili 300 korisnika koji su van Bosne i Hercegovine, ali redovno, prilikom godišnjih odmora ili raspusta dolaze u našu biblioteku. Imamo i 20-tak članova iz drugih gradova", istakla je Kaikčija.
Smatra da stanovnici Olova jako puno čitaju.
"Imamo između 8.000 i 9.000 stanovnika na području općine Olovo, mnogo ljudi je migriralo, znamo već iz kojih razloga. Oko deset posto stanovnika čita", kazala je Kaikčija.
Prema njenim riječima, danas je velika borba sa tehnologijom i digitalizacijom.
"Ali, mi balansiramo. Trudimo se ići u korak s vremenom. Moramo ići ka toj digitalizaciji i ponuditi recimo digitalizaciju naše Zavičajne zbirke. Jako je važno da ima negdje spašeno, da je online dostupno, ali isto tako ne možemo zanemariti i pobjeći od tradicionalnog načina rada biblioteke. Mislim da je to spoj modernog i tradicionalnog. Našim korisnicima pokušavamo prenijeti, posebno omladini i dječici, da treba koristiti i jedno i drugo, ali na pametan način. Moramo i iz jednog i drugog uzeti ono što nam je korisno", poručila je Kaikčija.
Gradsku biblioteku u Olovu posjećuju svi, svih starosnih dobi.
"Imamo korisnike od četiri do 90 godina. Jutros je tu bio naš čitatelj koji ima 90 godina. On redovno odnese po pet, šest knjiga. Kaže da je tako miran mjesec dana", kazala je Kaikčija.
Za ovako uspješan rad svakako je zaslužna i činjenica da osluškuju potrebe korisnika.
"Nastojimo pribaviti naslove koji su najčitaniji i u svijetu i kod nas, kako bi naši tinejdžeri ali i stariji korisnici mogli pratiti trendove. Međutim, voljela bih da možemo više ponuditi dječici uzrasta od pet do 12 godina. Tu nam je oskudan fond. Dobro bi nam došlo bogaćenje ovog dječijeg fonda", pojasnila je Kaikčija.
Jedna od najmlađih čitatelja u biblioteci je devetogodišnja Azra Višća. Učenica je trećeg razreda Osnovne škole u Olovu.
"U biblioteku sam počela da dolazim sa četiri godine. Tada sam čitala bajke. Ovdje dolazim dva puta mjesečno, kada završim jednu onda dolazim po drugu knjigu", rekla je Azra.
Ova djevojčica mnogo voli da čita, posebno bajke. Omiljena joj je "Pepeljuga".
"U biblioteci mi je predivno. Ovdje se osjećam kao kod kuće", dodala je Azra.
