Bošnjakinje su uspijevale da aktivno učestvuju u javnom, kulturnom i društvenom životu i obrazovale se uprkos konzervativnoj ulemi u dalekoj prošlosti na području Bosne i Hercegovine, poručeno je tokom tribine "Bošnjakinja u javnom prostoru“ u Sarajevu.
Tribina je održana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u okviru četvrte manifestacija "Dani islamske tradicije Bošnjaka", koju organizira Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Učešće na tribini uzeli su Ferid Dautović, Elma Korić i Sumeja Ljevaković-Subašić.
Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Dautović istakao je da su Bošnjakinje, uprkos određenim poteškoćama u prošlosti, posebno pažnju pridavale obrazovanju.
"Ova tribina je važna zbog činjenice da smo u proteklom periodu u našoj bliskoj i dalekoj prošlosti imali ultrakonzervativnu ulemu koja je osporavala ženinu ulogu u javnom i društvenom životu. Uprkos toj konzervativnoj ulemi, naše Bošnjakinje su ipak učestvovale u javnom, kulturnom i društvenom životu i obrazovale se", kazao je Dautović.
On je tokom izlaganja posebno govorio o alimi Fatimi Fočak-Mujezinović koja je smatrana posebnom, neponovljivom mualimom i vaizom, insanom i uzornom kćerkom.
Sumeja Ljevaković-Subašić je govorila o prisustvu žene Bošnjakinje u džamiji kroz povijest te o stavovima uleme o tom pitanju i običajnim praksama.
"Govoreći o prisustvu Bošnjakinje u džamijama kroz povijest potrebno je napraviti distinkciju između stavova bošnjačke uleme o odlasku žene u džamiju i običajnih praksi", rekla je Ljevaković-Subašić.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić istakao je da je Leksikon bošnjačke uleme jedan od najvažnijih projekata Gazi Husrev-begove biblioteke koji je nastajao u periodu od petnaestak godina.
"U njemu je obuhvaćeno 1.859 biografija Bošnjakinja i Bošnjaka koji su na bosanskom i orijentalnim jezicima mislili, pisali, pjevali itd. Nastojali smo kroz taj projekat da evociramo uspomene, da skinemo tragove zaborava s tih umnih ljudi koji su desetljećima i stoljećima zauzimali veoma zapaženo mjesto", kazao je Lavić.
Naglasio je da se među tim uglednim osobama u Leksikonu nalaze i brojne žene Bošnjakinje.
"Među njima zapaženo i važno mjesto zauzimaju Bošnjakinje koje su u sklopu svojih aktivnosti, obaveza i dužnosti također nerijetko pisale, razmišljanje i na papir prenosile svoje poglede na život. Manji dio Bošnjakinja je uvršten u Leksikon jer nisu sačuvani tragovi njihovih aktivnosti", rekao je Lavić.
Istakao je da se na izložbi "Učene žene u leksikonu bošnjačke uleme" našlo samo devet biografija darovitih i talentovanih Bošnjakinja od mnogih koje Leksikon spominje.
Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka ove godine obilježava 15. godišnjicu rada, a kroz godine izrastao je u respektabilnu i prepoznatljivu naučnoistraživačku ustanovu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i time opravdao svoje osnivanje i postojanje.
