Broj ljudi koji su zbog siromaštva i drugih kriza prisiljeni na moderne oblike ropstva porastao je za petinu posljednjih godina, na blizu 50 miliona svakog dana.
Više od polovine njih bilo je prisiljeno raditi protiv svoje volje, a ostali su bili prisiljeni na brak, saopštila je u ponedjeljak UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO).
I jedno i drugo potpadaju pod definiciju ‘modernog ropstva’ jer uključuju ljude koji "ne mogu odbiti ili ne mogu otići zbog prijetnji, nasilja, obmane, zloupotrebe moći ili drugih oblika prisile", dodaje se.
Situaciju su pogoršale krize kao što su COVID-19, oružani sukobi i klimatske promjene koje su sve više ljudi ostavile u ekstremnom siromaštvu i prisilile ih da migriraju, navodi agencija.
"Mislim, uglavnom, da smo jednostavno popustili naše napore. Skrenuli smo pogled ‘s lopte’ kada je riječ o prisilnom radu", rekao je generalni direktor ILO-a Guy Ryder za novinsku agenciju Reuters.
Pozvao je na poboljšanje prakse zapošljavanja i inspekcije rada.
Prinudni rad
On je rekao da bi trgovinske mjere, kao što su zabrana uvoza i proizvoda napravljenih prisilnim radom, koji se trenutno razmatraju od Evropske unije, također mogle pomoći.
U poređenju s 2016. godinom, broj ljudi u modernom ropstvu porastao je za blizu 9,3 miliona, navodi se u izvještaju.
ILO, koji je svoje procjene djelomično bazirao na anketama provedenim u domaćinstvima, otkrio je da se više od polovine prisilnog rada odvija u zemljama s višim srednjim ili visokim prihodima, pri čemu je vjerovatnoća da će radnici migranti biti pogođeni tri puta više od lokalnog stanovništva.
