Ukrajina i klima među temama skupa svjetskih lidera UN-a

Upozoravajući da je svijet u "velikoj opasnosti", čelnik Ujedinjenih naroda kaže da se lideri koji se lično sastaju prvi put u tri godine moraju pozabaviti sukobima i klimatskim katastrofama, povećanjem siromaštva i nejednakosti - i rješavati podjele među velikim silama koje su se pogoršale otkako je Rusija napala Ukrajinu.

U govorima i primjedbama koje su prethodile početku sastanka lidera u utorak, generalni sekretar Antonio Guterres naveo je "ogromnu" zadaću ne samo spašavanja planete, "koja je bukvalno u plamenu", već i suočavanja s upornom pandemjom COVID-19.

On je također ukazao na "nedostatak pristupa finansijama za oporavak zemalja u razvoju, što je kriza koja nije viđena u jednoj generaciji", u kojoj je izgubljeno tlo za obrazovanje, zdravstvo i prava žena.

Guterres će održati govor o "stanju svijeta" na otvaranju godišnjeg globalnog skupa na visokom nivou u utorak.

Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao je da će to biti "trezven, sadržajan i izvještaj usredotočen na rješenja" za svijet "u kojem geopolitičke podjele sve nas dovode u opasnost".

"Neće biti ‘šećera’ u njegovim komentarima, ali će iznijeti razloge za nadu", rekao je Dujarric novinarima u ponedjeljak.

Hitna pitanja

Sastanak 77. Generalne skupštine svjetskih lidera održava se u sjeni prvog velikog sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata − borbe između Rusije i Ukrajine, koja je pokrenula globalnu krizu s hranom i otvorila pukotine među velikim silama na način koji nije viđen od Hladnog rata.

Ipak, gotovo 150 šefova država i vlada nalazi se na posljednjoj listi govornika, uključujući turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je u New Yorku kako bi prisustvovao sjednici.

Na sastanku održanom u ponedjeljak na kojem se promoviraju ciljevi UN-a za 2030. godinu − uključujući iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, osiguravanje kvalitetnog obrazovanja za svu djecu i postizanje rodne ravnopravnosti − Guterres je rekao da je zbog brojnih gorućih opasnosti u svijetu “primamljivo staviti naše dugoročne razvojne prioritete u stranu.”

No, šef UN-a je rekao da neke stvari ne mogu čekati − među njima obrazovanje, dostojanstveni poslovi, puna jednakost za žene i djevojčice, sveobuhvatna zdravstvena zaštita i djelovanje za rješavanje klimatske krize.

Pozvao je na javne i privatne finansije i investicije, a prije svega na mir.

Održavanje govora

Globalno okupljanje, poznato kao Opšta debata, 2020. je zbog pandemije bilo potpuno virtuelno, a 2021. hibridno.

Ove godine, 193-člana Generalne skupštine vraćaju se samo ličnim govorima, s jednim izuzetkom − ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Zbog prigovora Rusije i nekoliko saveznika, skupština je prošlog petka izglasala da se ukrajinskom lideru dozvoli da unaprijed snimi svoj govor zbog razloga koji su izvan njegove kontrole − „tekuće strane invazije“ i vojnih neprijateljstava koja od njega zahtijevaju da izvrši svoju „nacionalnu odbranu i sigurnosne dužnosti.”

Po tradiciji, Brazil je prvi govorio više od sedam decenija, jer se na ranim zasjedanjima Generalne skupštine dobrovoljno javio da počne kada nijedna druga zemlja nije.

Američki predsjednik, koji predstavlja zemlju domaćina Ujedinjenih naroda, tradicionalno je drugi govornik. Ali Joe Biden je u Britaniji zbog prisustvovanja sahrani kraljice Elizabete II, a njegov govor je pomjeren za srijedu ujutro. Očekuje se da će senegalski predsjednik Macky Sall zauzeti Bidenovo mjesto.