U okviru svojih aktivnosti Komisija bijelih traka učestvovala je u nizu događaja povodom obilježavanja Dana bijelih traka, koji su održani 30. i 31. maja u znak sjećanja na žrtve zločina u Prijedoru i širom Bosne i Hercegovine tokom agresije na BiH.
Komisija bijelih traka ima za cilj istraživanje, dokumentiranje i podizanje svijesti o zločinima i kršenjima ljudskih prava, te očuvanje sjećanja na žrtve.
"Ovim obilježavanjem želimo skrenuti pažnju na opasnosti diskriminacije i podržati preživjele osobe i njihove porodice u njihovom procesu suočavanja s prošlošću. Tokom spomenutih dana, pozvali smo sve pojedince da se pridruže obilježavanju noseći bijele trake na svojim rukama. Ova simbolična gesta ima za cilj ukazivanje na važnost pravde, istine i pomirenja, kao i solidarnost sa žrtvama i njihovim porodicama", naveli su iz Komisije bijelih traka.
Tokom programa obilježavanja sjećanja na žrtve zločina u Prijedoru, u saradnji sa Prosperitet Fondom i Bosona Ticino organizirana je projekcija filma "DNK dostojanstva" u Luganu, 30. maja. Istog dana, film je prikazan i u Ženevi u saradnji sa Kulturnim udruženjem Bošnjaka u Ženevi, nakon čega je održana panel diskusija sa Ajlom Kuduzović, supredsjednicom Komisije bijelih traka i Srđanom Sušnicom.
Također, 31. maja organizirana je projekcija filma "DNK dostojanstva" u Sionu u saradnji sa Udruženjem Bošnjaka Siona i okoline, te u Lozani sa Udruženjem Bošnjaka u Lozani uz prisustvo supredsjednice Komisije Sedine Delić Tanović.
"Navedene projekcije održane su kao dio aktivnosti Komisije bijelih traka povodom obilježavanja Dana bijelih traka. Cilj projekcija filma bio je podizanje svijesti o stradanju i patnji koje su se dogodile u Prijedoru, kao i o važnosti pravde, istine i pomirenja. Film 'DNK dostojanstva' snažno prikazuje živote žrtava i njihovih porodica, te njihovu borbu za pravdu i istinu. Projekcije su također bile jedinstvena prilika za Prijedorčane u inostranstvu da pokažu i istaknu svoju bol", saopćeno je iz Komisije bijelih traka, udruženja sa sjedištem u Švicarskoj.
Komisija bijelih traka je organizirala i učestvovala u nizu događaja, tribina, projekcija, diskusija i manifestacija s ciljem edukacije javnosti o stradanju i patnji koje su se dogodile u Prijedoru i okolini tokom agresije na BiH.
Jedna od aktivnosti je i panel diskusija koju je organizovao Pravni fakultet Univerziteta u Zenici 31. maja u znak komemoracije bijelih traka, s ciljem prezentacije rada Komisije.
"Ova panel diskusija je pružila priliku da predstavimo naše aktivnosti na podizanju svijesti o zločinima i kršenjima ljudskih prava tokom rata u Bosni i Hercegovini, ali i buduće planove", naveli su.
Na Trgu UN-a ispred palate Ujedinjenih nacija, održana je manifestacija na kojoj je sudjelovalo više od 150 osoba u saradnji s Kulturnim udruženjem Bošnjaka u Ženevi.
Potpredsjednica Komisije bijelih traka Emina Ademović iz Srebrenice istaknula je da Prijedor i prijedorske bijele trake moraju biti prioritet za sve nas i da to ne obuhvata samo osobe iz Prijedora. Na skupu se obratila i Dženeta Halilović, savjetnica u Ambasadi BiH u Bernu.
Na skupu na Trgu UN-a iskazana je snažna podrška obiteljima iz Prijedora i osušeno je ponašanje lokalnih vlasti koje ne pokazuju dovoljnu predanost u odgovoru na zahtjeve obitelji za izgradnjom spomenika za poginulu djecu.
"Naglasili smo jasno da je genocidna politika koja je rezultirala strahotama u Srebrenici također uzrokovala patnje u Prijedoru. Snažno smo izrazili našu predanost da se uz natpis "Srebrenica" na kamenu-spavaču koji se nalazi na Trgu UN-a doda i natpis "Prijedor". Ohrabreni smo presudom izrečenom jučer u slučaju Stanišić i Simatović, jer uspostavlja iznimno važne presedane u međunarodnom kaznenom pravu - država Srbija i njen sigurnosni aparat bili su uključeni u međunarodnu zločinačku organizaciju koja je počinila zločine u Bosni i Hercegovini", navode iz Komisije bijelih traka.
Iz ove organizacije očekuju da nadležne institucije prepoznaju odgovornost i poduzmu konkretne mjere u vezi s očuvanjem sjećanja na žrtve, pružanjem pravde za zločine te izgradnjom mira i pomirenja, a iskazali su želju da formalno 31. maj postane Dan žalosti u Bosni i Hercegovini.
"Simbolično, svi sudionici su bili pozvani da skinu bijele trake s rukava i vežu ih uz bijelo-zelene cvjetove, a zatim ih polože ispred spomenika u znak sjećanja na genocid u Srebrenici, pokazujući na taj način da je politika koja je krunisana genocidom u Srebrenici počela u Prijedoru te da smo jedan narod i da je naša bol jedna", poručili su iz Komisije bijelih traka izrazivši zahvalnost svima koji su se pridružili obilježavanju Dana bijelih traka i podržali napore u promoviranju ljudskih prava, pomirenja i pravde.
Komisija bijelih traka ostaje posvećena svom cilju promoviranja pravde, istine i pomirenja u Bosni i Hercegovini. Dodaju da njihov rad neće stati dok se ne postigne puna istina, pravda i pomirenje za sve žrtve ratnih zločina.
