Turkiye će danas zvanično podnijeti zahtjev za uključenje u tužbu Južnoafričke Republike (JAR) protiv Izraela za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), a dosije koji je pripremila ima potencijal utjecati na tok slučaja na mnogo načina.
Novinar Anadolu analizrao je značaj i opseg angažmana Turkiye, za koju se očekuje da će biti sedma zemlja koja će se izjasniti o uključenju u proces između JAR-a i Izraela pred ICJ-om, nakon Nikaragve, Kolumbije, Libije, Meksika, Palestine i Španije.
Očekuje se da će turski dosije podržati teze JAR-a i tumačiti relevantne članove Konvencije o genocidu, posebno u kontekstu masakara koje je Izrael izvršio u Gazi od 7. oktobra 2023.
Pravni osnov za uključivanje u proces
Države mogu intervenirati u predmetu koji je podnijet ICJ-u na osnovu člana dva Statuta Suda.
Prvi od njih, u skladu sa članom 62 Povelje suda, je zahtjev za uključivanje, kojim država može zatražiti od suda da joj dozvoli da interveniše ako smatra da ima pravni interes koji može pomoći u donošenju odluke.
Ovakvo uključivanje u skladu s članom 62 Povelje podliježu odobrenju Suda, a od država se očekuje da dokažu postojanje pravnog interesa.
U okviru člana 62, države mogu biti uključene u slučaj kao strana u predmetu ili kao zemlja koja nije strana u slučaju.
Međunarodni sud pravde tako daje državama pravo da daju komentare i izjave u vezi sa konkretnim događajem u vezi sa meritumom spora, da učestvuju u raspravama, te da daju pismene i usmene izjave i zahtjeve.
Drugi način uključivanja države u proces je deklaracijom kojom je u skladu sa članom 63. Povelje Suda moguće je dati opću izjavu o tome kako treba tumačiti Konvenciju o genocidu, koja je predmet spora, a ne konkretno incident u vezi sa suštinom spora.
Intervencije izvršene u skladu sa članom 63 Statuta ICJ-a smatraju se "pravom" za države, a Sud, nakon što dobije izjave strana u predmetu, prihvata ili odbija ostvarivanje prava na intervenciju.
Ako se obavještenje o ostvarivanju prava na intervenciju iz ovog člana ocijeni primjerenim, tumačenje koje je Sud dao u odluci u tom predmetu jednako je obavezujuće za državu koja se uključuje u proces.
Nikaragva je podnijela zahtjev samo kroz član 62, a Palestina je podnijela zajedničku prijavu kroz članove 62 i 63, dok su Kolumbija, Libija, Meksiko i Španija odlučile da daju izjavu u vezi sa tumačenjem Konvencije o genocidu samo kroz član 63. Iako će se Turkiye uključiti putem člana 63., zadržava pravo da interveniše i kroz član 62.
Intervenirajući, države usmjeravaju sudije Suda o tome kako tumačiti Konvenciju o genocidu i kako odrediti genocid u sukobu u Gazi. Ovim smjernicama se vrši pravni i politički pritisak na Sud u odlučivanju o genocidnim djelima Izraela.
Svrha i uloge intervencije
Dok države donedavno nisu mnogo koristile učešće u predmetima na ICJ-u, ono je dobilo novo značenje kao način na koji mnoge države doprinose državi tužiteljici kod slučajeva genocida Gambija-Mijanmar i Ukrajina-Rusija.
Mogućnost intervencije, koja se ranijih godina uglavnom koristila u slučajevima kada se pitanje između dvije države usko tiče trećih država, predstavlja i pravni osnov da se države prijave za intervenciju u predmetima genocida koji se tiču svih, cijelog čovječanstva.
Dok se ranije vidjelo da su zahtjevi za intervenciju posebno u pitanjima vezanim za granične sporove i područja pomorske nadležnosti, Sud je većinu ovih zahtjeva odbio zbog visokog praga intervencije.
Nakon što je Sud prihvatio zahtjev za intervenciju 32 od 33 države u slučaju koji je Ukrajina pokrenula protiv Rusije, ovaj mehanizam se koristi kao sredstvo za "pritisak" na tuženu državu.
Važnost angažmana Turkiye
Uključivanje Turkiye u tužbu za genocid u Gazi znači potvrđivanje njene i pravne i moralne odgovornosti na globalnoj sceni.
Od Turske se i očekivalo da izradi detaljni i sveobuhvatni tekst sa dužom pripremom u odnosu na druge države koje intervenišu, ona je primorala Sud da slijedi sopstvenu jurisprudenciju, posebno pozivajući se na savjetodavno mišljenje Suda od 19. jula u kojem se navodi da je Izrael okupatorska sila u Gazi.
Interventni korak Turkiye, kada se razmotri zajedno s njenim drugim naporima za regionalni mir, može potaknuti druge zemlje u regiji da aktivnije učestvuju u otkrivanju i dokazivanju kršenja međunarodnog prava u Gazi i odbrani prava Palestinaca.
Konačno, komentari moćnog regionalnog aktera kao što je Turkiye u vezi sa Konvencijom o genocidu imaju potencijal da značajno utiču na vijećanje sudija ICJ-a i ishod kako u slučaju genocida u Gazi, tako i u budućim slučajevima.
Naredni koraci
Sud traži pismena zapažanja od strana u predmetu, Južnoafričke Republike i Izraela, za zahtjev svake zemlje za uključivanje u predmet.
Ako Sud smatra da je potrebno, može održati usmenu raspravu o tome da li su ove intervencije prihvatljive ili ne.
Sekretar ICJ-a može proslijediti tekst intervencije Turkiy stranama u predmetu, kao i generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija (UN), državama članicama UN-a i drugim državama koje su intervenisale.
Osim ako nije drugačije odlučeno, Sud tekstove intervencije drži javno dostupnim na web stranici Suda.
Očekuje se da će turski tekst intervencije biti dostupan prije kraja sedmice.
Iako Izrael, kao stranka u predmetu, može dostaviti svoja zapažanja Sudu u pisanoj formi, eventualno protiveći se umiješanosti Turkiye, Turkiye zadržava pravo da podnese svoje protuopaske u pisanoj formi.
Trenutna faza predmeta
Proces pred Sudom u slučaju genocida u Gazi je u fazi prvih prigovora na utvrđivanje nadležnosti suda, što je još uvijek prva faza.
Nakon što Sud utvrdi da je ovlašten za vođenje predmeta u vezi sa genocidom u Gazi, očekuje se da pređe u drugu fazu, fazu merituma predmeta, i donese konačnu odluku.
Dok je mogućnost intervencije moguća do isteka roka za podnošenje pismenih predstavki u drugoj fazi, uključivanje Turkiye i drugih država u ranim fazama slučaja daje državama koje su intervenisale mogućnost da daju izjave u vezi sa jurisdikcijom Suda, kao i izjave o meritumu.
Kada se očekuje završetak parničnog postupka?
Iako je Sud posljednjih godina napredovao u brzini procesuiranja predmeta, čini se da je za završetak parnica za genocid i sličnih složenih predmeta potrebno više od deset godina.
Bosna i Hercegovina je podnijela tužbu za genocid protiv Savezne Republike Jugoslavije 20. marta 1993. godine, a Sud je 26. februara 2007. godine donio konačnu odluku o genocidu u Srebrenici, okončavši slučaj koji je trajao blizu 14 godina.
U sličnom predmetu, Sud je skoro 16 godina vodio slučaj tužbe Hrvatske protiv SR Jugoslavije. Tužba je podnesena 2. jula 1999. godine, a sud je presudu donio 3. februara 2015. godine.
Dva su slučaja za genocide koji su u postupku pred Sudom. Gambija je podnijela tužbu 11. novembra 2019., a Ukrajina je tužbu podnijela 26. februara 2022. godine.
Iako je teško predvidjeti kada će slučaj za genocida u Gazi biti okončan, očekuje se da će za njega biti potrebno između sedam i osam godina.
Tužba Južne Afrike za genocid pokrenuta protiv Izraela na ICJ-u
Krajem prošle godine Južnoafrička Republika podnijela je tužbu protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde zbog kršenja Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine.
Južnoafrička Republika zatražila je od ICJ-a donošenje odluke o mjerama opreza zbog hitnosti situacije u Gazi, a rasprave o zahtjevu za mjerama opreza održane su u Palači mira u Haagu 11. i 12. januara.
Sud je odluku o mjerama predostrožnosti objavio 26. januara.
Međunarodni sud pravde (ICJ) naredio je, između ostalog, Izraelu da preduzme mjere za sprečavanje genocida, kao i kažnjavanje direktnog podsticanja na genocid u Pojasu Gaze. Izrael ima rok od mjesec dana da izvijesti sud o tome šta radi kako bi ispunio naredbu ICJ-a o preduzimanju svih mjera koje su u njegovoj moći da spriječi djela genocida u Gazi.
Međunarodni sud pravde (ICJ) potom je 28. marta, po dodatnom zahtjevu Južnoafričke Republike podnesenom 6. marta.
ICJ je rekao da je naznačio nove mjere budući da privremene mjere navedene u prethodnom nalogu "ne rješavaju u potpunosti posljedice koje proizlaze iz promjena situacije".
Od 26. januara, “katastrofalni životni uvjeti Palestinaca u Pojasu Gaze dodatno su se pogoršali, posebno u svjetlu dugotrajnog i široko rasprostranjenog uskraćivanja hrane i drugih osnovnih potrepština kojima su bili izloženi Palestinci u Pojasu Gaze”, istakao je IJC.
ICJ je također 24. maja Izraelu naredio da odmah zaustavi svoju vojnu ofanzivu na Rafah, grad u južnom Pojasu Gaze.
"Izrael mora odmah prekinuti vojnu ofanzivu i sve druge akcije u Rafahu koje bi Palestincima u Gazi mogle proizvesti uslove života koji bi mogli dovesti do njenog fizičkog uništenja u cijelosti ili djelomično", rekao je Nawaf Salam, predsjednik Međunarodnog suda pravde čitajući odluku o dodatnim privremenim mjerama koje je zatražila Južna Afrika u slučaju "genocid" protiv Izraela.
