Donald Trump će zaustaviti rat u Palestini ako bude izabran za predsjednika SAD-a u novembru – ili barem tako kaže.
„Vrući mikrofon“ uhvatio je mogućeg kandidata Republikanske stranke kako daje izjavu u subotu navečer na sportskom događaju u New Jerseyju dok je razgovarao s Khabibom Nurmagomedovom — bivšim svjetskim prvakom organizacije Ultimate Fighting Championshipa (UFC).
„Znam da ćete zaustaviti sav ovaj palestinski rat“, kaže Khabib, najdugovječniji prvak UFC-ove lake kategorije iz Rusije, dok se rukovao s bivšim predsjednikom.
„Zaustavićemo to. Zaustavit ću to”, uvjerava Trump Khabiba, koji ima svjetski utjecaj kao jedan od najpopularnijih muslimanskih sportista.
Trump, koji u predsjedničkoj utrci drži malu prednost u odnosu na aktuelnog Joea Bidena, nije prijatelj Palestinaca.
Zabrinut više zbog toga što će Izrael „izgubiti propagandni rat“ nego zbog gubitka više od 36.000 palestinskih života, bivši predsjednik je bezrezervno kritizirao antiratne demonstrante koji demonstrirali na univerzitetskim kampusima širom SAD-a.
Više od pet od svakih 10 vjerojatnih republikanskih birača podržava SAD koji poziva na trajni prekid vatre i deeskalaciju nasilja u Gazi.
Postotak vjerojatnih demokratskih glasača za prekid vatre čak je i viši i iznosi 83 posto.
Međutim, dvostranačka podrška trenutnom zaustavljanju izraelske agresije u Gazi nije se pretvorila u diplomatsku akciju od strane SAD-a, koji nastavlja bezuvjetno podržavati Izrael u najkrvavijem ratu 21. stoljeća.
Je li Trump mislio ono što je rekao?
Zaustavljanje izraelskog rata u Gazi nešto je što Biden očito nije uspio učiniti u posljednjih 241 dan. To je samo po sebi dovoljan razlog da Trump ispuni svoje najnovije obećanje i odmah uspostavi primirje u Gazi nakon što se vrati u Bijelu kuću.
Međutim, njegove poruke o ratu u Gazi su bile rijetke na predizbornoj kampanji, što vjerovatno odražava sve manji interes Amerikanaca za to pitanje. Trump tvrdi da je on najproizraelski predsjednik u historiji SAD-a.
Za razliku od ostalih njegovih tvrdnji, ova zapravo podnosi ispitivanje.
Za vrijeme Trumpovog mandata arapsko-izraelski proces normalizacije ozbiljno je oživio kao dio Abrahamova sporazuma, bilateralnih sporazuma koje je Izrael potpisao s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom 2020.
SAD se povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma pod njegovom upravom 2018, poništavajući sporazum iz 2015. koji je Iranu dao prostora za disanje, na veliku žalost Izraela.
U raskidu sa zvaničnom američkom politikom decenijama, Trumpova administracija također je priznala Jerusalem kao glavni grad Izraela i premjestila američku ambasadu iz Tel Aviva u grad koji većina zemalja smatra kao dio palestinskog teritorija.
Na zadovoljstvo Izraelaca, Trumpov stav o rješenju dvije države također se odmaknuo od višedecenijske američke politike, a bivši predsjednik je rekao da nije siguran u njegovu održivost.
Ali prije nego što odbacimo Trumpovo novootkriveno gađenje prema ratu kao predizbornu retoriku izrečenu privatno poznatoj muslimanskoj ličnosti na sportskom događaju prepunom testosterona neposredno nakon njegove osude po 34 tačke za krivična djela, pogledajmo je li bivši predsjednik možda zaista govori ono što misli.
Sjedeći na ogradi?
Trump nije skrivao svoje frustracije načinom na koji Izrael vodi rat u Gazi. Mediji su ga citirali kako govori da bi Izrael trebao „vratiti se miru i prestati ubijati ljude“.
Ukazao je na to da su slike „zgrada koje se ruše i bombarduju s mogućim ljudima u tim zgradama svake noći“ postale katastrofa za odnose s javnošću za Izrael.
Rekao je da se izraelski premijer Benjamin Netanyahu „s pravom“ kritizira zbog upada Hamasa 7. oktobra, iako njegovo neprijateljstvo s izraelskim premijerom datira još od novembra 2020. godine kada je ovaj požurio čestitati Bidenu na pobjedi na predsjedničkim izborima.
Trump možda puca na Nobelovu nagradu za mir — čast koja mu je već tri puta izmakla — kroz brzo okončanje rata u Gazi pod njegovim nadzorom.
Uostalom, od Abrahamovih sporazuma do pokušaja resetiranja odnosa između SAD-a i Sjeverne Koreje, Trump je uvijek tražio visoke uloge u međunarodnim poslovima kako bi dobio željenu nagradu koju je njegov prethodnik Barack Obama dobio 2009. godine za jačanje globalne diplomatije.
Ipak, najjednostavnije objašnjenje za Trumpovu želju da okonča rat u Gazi može biti izborni proračun.
Sve veći broj demokrata napušta Bidenov tim zbog njegove potpune podrške izraelskom ratu u Gazi.
Prema Reuters/Ipsos anketi objavljenoj 16. maja, duboko su podijeljeni oko Bidenovog upravljanja ratom u Gazi i protestima na američkim kampusima protiv njega.
Druga anketa koju je proveo Američko-arapski odbor za borbu protiv diskriminacije pokazuje da trenutno samo sedam posto Amerikanaca arapskog porijekla planira glasati za Bidena.
Podrška ove demografske grupe bit će ključna u borbenoj državi poput Michigana gdje glasovi Amerikanaca arapskog porijekla često igraju odlučujuću ulogu zbog velike prisutnosti zajednice.
Drugim riječima, izbjegavanje jasnog iznošenja vizije za Gazu u svom drugom mandatu pokazalo se izborno korisnim za Trumpa.
“(Trump) nema pravi poticaj da napravi oštriji kontrast s Bidenom”, kaže Nicole Narea iz Voxa, napominjući da je pitanje Palestine već stavilo predsjednika Bidena u defanzivu.
