S obzirom na to da je izraelski rat u Gazi sada već u četvrtom mjesecu, raste zabrinutost zbog ekoloških posljedica, posebno emisija ugljika, uzrokovanih tekućim neprijateljstvima.
Nedavna studija objavljena na Mreži za istraživanje društvenih nauka "Emisije stakleničkih plinova iz sukoba Izrael – Gaza" otkriva da su procijenjene emisije iz prva dva mjeseca rata bile veće od godišnjih emisija 20 pojedinačnih zemalja i teritorija.
Podaci koje ekskluzivno prenosi britanski list The Guardian otkrivaju i da su tokom prva dva mjeseca rata ukupne emisije iz sukoba iznosile 281.315 tona ugljičnog dioksida.
Ovo uključuje kombinovane emisije bombi, raketa i artiljerije, kao i pošiljke municije dostavljene teretnim avionima.
Prema istraživanju, emisije gasova staklene bašte iz prvih 60 dana rata su "otprilike ekvivalentne 75 elektrana na ugalj koje rade godinu".
Emisije iz rekonstrukcije Gaze
Rekonstrukcija Gaze se također pojavljuje kao značajan izvor budućih emisija. Prema istraživanju, "troškovi ugljika rekonstrukcije Gaze su enormni. Obnova Gaze će podrazumijevati ukupnu godišnju cifru emisija veću od preko 130 zemalja, što ih stavlja u rang s onim na Novom Zelandu."
Komentarišući emisije projektovane iz rekonstrukcije opkoljene enklave, Lennard de Klerk, vodeći autor Inicijative za obračunavanje rata sa stakleničkim plinovima, grupe stručnjaka koja proučava klimatske utjecaje rata u Ukrajini, rekao je za Anadolu da je rat u Gazi doveo do značajnog uništenja zgrada uključujući stambene, poslovne zgrade i javne objekte, koji se svi moraju obnoviti.
"Ako dođemo do zumiranja Gaze, tu očekujem da će najveći utjecaj imati buduća rekonstrukcija onoga što je uništeno", rekao je on u intervjuu.
Prema De Klerkovim riječima, obnova znači "užasno puno cementa i čelika", dva građevinska materijala čija je proizvodnja vrlo intenzivna emisija ugljika.
U gradu Gazi, blizu 80 posto zgrada je ili oštećeno ili potpuno uništeno, dodao je on, pozivajući se na izvještaje.
Poređenje rata u Gazi s Ukrajinom
De Klerk, koji je predvodio studiju o ugljičnim otiscima i vojnim emisijama tokom ruskog rata protiv Ukrajine, ukazao je na sličnosti i razlike između dva sukoba.
On je rekao da iako je vrlo teško dobiti neobrađene podatke o uništenju i emisiji ugljika u Gazi, brojke su "značajne". Međutim, u poređenju s Ukrajinom, taj broj je manji.
Što se tiče površine, rat u Gazi je manjeg obima od sukoba u Ukrajini, koja se prostire na mnogo široj teritoriji sa dužom linijom fronta, rekao je on.
“Sam Pojas Gaze je mnogo manji, iako je intenzitet razaranja mnogo veći” u odnosu na Ukrajinu, objasnio je on. De Klerkova gruba procjena emisija CO2 iz prvih šest sedmica obnove je 5,8 miliona tona, a "većina razaranja dogodila se u ranoj fazi rata".
On je procijenio da bi cifra za emisije koje bi proizašle iz rekonstrukcije mogla dostići gotovo 10 miliona tona.
De Klerkova otkrića za prvih 18 mjeseci rata u Ukrajini govore o emisijama koje su ekvivalentne 150 miliona tona ugljičnog dioksida, koji Belgija emituje na godišnjem nivou.
On je rekao da se rat u Ukrajini uglavnom vodio kao kopneni rat.
"Dakle, vidite puno rezervoara koji koriste puno dizela. Dakle, odatle dolaze emisije."
Drugi izvor emisija u Ukrajini bili su šumski požari, kojih "uglavnom nije bilo u Gazi".
Komentirajući rat u Gazi, rekao je: "Emisije će se odnositi na avione jer se radi o sukobu koji se uglavnom vodi iz zraka, a borbeni avioni su veoma intenzivni ugljiku. Oni troše užasno puno mlaznog goriva."
Vojne emisije također uključuju gasove staklene bašte koji se svakodnevno emituju iz baza, treninga ili vježbi i putovanja po moru od jedne baze do druge, rekao je on.
Prema studiji, 121.000 tona emisije CO2 rezultat je izraelskih F-16 i ograničenih letova F-35, dok se 133.650 tona može pripisati američkim avionima za snabdijevanje.
Tokom prva dva mjeseca, Izrael je bacio 10.000 bombi na Gazu, što je rezultiralo s 6.689 tona emisija.
Smanjenje emisija
De Klerk je pozvao na smanjenje emisije stakleničkih plinova, dodajući da ih sukobi povećavaju s direktnim utjecajem na živote ljudi.
"Klimatske promjene su globalni problem. Tako da emisije koje se dešavaju u jednoj zemlji mogu imati negativan utjecaj na klimu u drugoj zemlji", rekao je on, dodajući da je glavni fokus bio širi od promjene klime Gaze ili Ukrajine.
"Problem je što moramo smanjiti... emisije stakleničkih plinova."
Nestabilnost širom svijeta natjerala je mnoge zemlje da popune svoju vojsku, kaže De Klerk.
"Tako da oni kupuju više opreme za zaštitu i odbranu svojih zemalja. Ali kao i sa svom ovom vojnom opremom, za proizvodnju tenkova, za proizvodnju vojne opreme, opet, ovo je veoma intenzivno. Dakle, ima više emisija, a također i u korištenju opreme, veoma je intenzivan ugljen."
"Svi ovi sukobi, također dugoročno, dovest će do povećanja emisija."
To će nas još više udaljiti od postizanja ciljeva Pariskog sporazuma, a to je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 C, dodao je.
Podaci o vojnim emisijama
De Klerk je rekao da je blizu 5,5 posto ukupnih emisija povezano s vojskom.
Međutim, istakao je da je to gruba procjena, jer oni "nemaju podatke... i postoji nekoliko razloga zašto ih vojska ne otkriva".
Prema istraživanju, izraelska vojska "nikada nije objavila brojke o emisijama", za koje je De Klerk rekao da se moraju znati prije nego što dođe do smanjenja.
„Također pozivam vojsku da bude otvorenija o tome kakve emisije uopšte postoje“, rekao je.
