Sumnja u sabotažu veća nakon izvještaja o eksploziji Sjevernog toka

Sabotaža je najvjerovatniji uzrok curenja u dva plinovoda Baltičkog mora između Rusije i Evrope, rekli su evropski lideri, nakon što su seizmolozi prijavili eksplozije oko plinovoda Sjeverni tok.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen rekla je u utorak da je "sabotaža" izazvala curenje. Ona je zaprijetila "najsnažnijim mogućim odgovorom" na svako namjerno narušavanje evropske energetske infrastrukture.

Cjevovodi Sjeverni tok 1 i 2 bili su u centru geopolitičkih tenzija posljednjih mjeseci dok je Rusija prekinula isporuke plina Evropi u znak odmazde na sankcije Zapada nakon njene vojne ofanzive na Ukrajinu.

Danska premijerka Mette Frederiksen ukazala je na "namjerne radnje", rekavši: "Ne govorimo o nesreći". Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da je curenje informacija predstavljalo čin sabotaže koji "vjerovatno označava sljedeći korak eskalacije situacije u Ukrajini".

A odlazeća premijerka Švedske Magdalena Andersson rekla je da je "bilo detonacija", iako je ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla da neće "nagađati o motivima ili akterima".

Kopenhagen očekuje da će curenje na cjevovodima, koji su puni plina, ali nisu u funkciji, trajati "najmanje sedmicu" − dok ne ponestane metan koji izlazi iz podvodnih cijevi.

Kao i Danska, i vlada Švedske je saopštila da to ne smatra činom agresije na nju, s obzirom na to da su se događaji odvijali izvan njenih teritorijalnih voda, u isključivim ekonomskim zonama.

Švedska nacionalna seizmička mreža zabilježila je dva "ogromna oslobađanja energije" neposredno prije curenja gasa u blizini njihovih lokacija na obali danskog ostrva Bornholm, rekao je seizmolog s Univerziteta Upsala Peter Schmidt agenciji AFP.

"S ovako velikim oslobađanjem energije, ne postoji ništa drugo osim eksplozije koja bi to mogla uzrokovati", dodao je.

'Izuzetna rijetkost'

Rusija je ranije rekla da je "veoma zabrinuta" zbog curenja.

Na pitanje novinara da li bi to mogao biti čin sabotaže, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je u ovom trenutku "nemoguće isključiti bilo koju opciju".

Ali Ukrajina je rekla da je to "ništa drugo do teroristički napad koji planira Rusija i čin agresije na EU".

Naftovodima upravlja konzorcij u većinskom vlasništvu ruske kompanije Gazprom.

Jedno od curenja na Sjevernom toku 1 dogodilo se u danskoj, a drugo u švedskoj ekonomskoj zoni, dok je curenje Sjevernog toka 2 bilo u danskoj ekonomskoj zoni.

Curenje je prvi put prijavljeno na Sjevernom toku 2 u ponedjeljak.

Dva danska vojna broda upućena su u to područje, dok je švedska vlada sazvala hitan sastanak u utorak.

Navigacijska upozorenja izdata su za udaljenost od pet nautičkih milja i visinu leta od 1.000 metara oko curenja u Baltičkom moru.

"Curenja plinovoda su izuzetno rijetka i stoga vidimo razlog za povećanje nivoa pripravnosti nakon incidenata kojima smo svjedočili u posljednja 24 sata", rekao je direktor Danske energetske agencije Kristoffer Bottzauw u izjavi.

Glasnogovornik Sjevernog toka rekao je agenciji AFP da nisu bili u mogućnosti da procijene štetu, ali je priznao da "incident u kojem tri cijevi popucaju u isto vrijeme u istom danu nije uobičajen".

Izgrađen paralelno s plinovodom Sjeverni tok 1, Sjeverni tok 2 je trebalo da udvostruči kapacitet za uvoz ruskog plina u Njemačku. Ali Berlin je blokirao tek završeni Sjeverni tok 2 u danima prije izbijanja ukrajinskog sukoba.