Činilo se da se Bliski istok bliži potpunom ratu, a Hezbollah je potvrdio smrt Hassana Nasrallaha, njegovog vođe gotovo tri decenije, u izraelskom napadu na predgrađe Bejruta.
Visoki izraelski vojni komandant ukazao je da će ubistvo visokog profila vjerovatno uslijediti nakon više napada na grupu koju podržava Iran, a koja istovremeno djeluje kao politička stranka u libanskom parlamentu i milicija koja ispaljuje rakete na sjeverni Izrael.
Sigurnosni analitičari su saglasni da je ubistvo Nasrallaha došlo kao tjelesni udarac šiitskoj militantnoj grupi.
“Hezbollahovo vodstvo je u apsolutnom neredu (nakon Nasrallahovog ubistva). Pretrpio je neuspjehe i u pogledu svojih sposobnosti”, kaže Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"Ali ne znamo jesu li iscrpljeni na način da su potpuno izgubili sposobnost odvraćanja ili još imaju neke sposobnosti", kaže Vaez za TRT World.
Nasrallah, koji je vodio Hezbollah od ranih 1990-ih, odigrao je ključnu ulogu u prisiljavanju izraelskih snaga da se povuku iz južnog Libana 2000. godine nakon 22-godišnje okupacije.
Ubijeni vođa Hezbollaha zvanično je proglasio otvaranje "fronta u južnom Libanu za podršku palestinskom otporu" nakon 7. oktobra, obećavajući da će nastaviti borbu protiv Izraela do kraja njegovog rata u Gazi.
Vaez kaže da bi Hezbollah trebao pokrenuti otpor protiv Izraela ako još uvijek ima ikakvu sposobnost za to.
"Ovo je vjerojatno trenutak 'iskoristi ili izgubi' i za Hezbollah i za Iran."
Šta je sljedeće?
Sve je veća zabrinutost da će Izrael započeti kopnenu ofanzivu protiv Hezbollahovih snaga unutar Libana, jer Tel Aviv želi iskoristiti podršku zapadnih zemalja nakon 7. oktobra.
U tom slučaju, borci koji se pridružuju Hezbollahu unutar i izvan Libana morat će se organizirati u regularne jedinice – nešto što se neće dogoditi za kratko vrijeme, kaže Tuba Yildiz, analitičarka sigurnosti iz Bejruta.
"Čak i ako Izrael eskalira krizu, Hezbollahov snažan odgovor ovisit će o planiranju koje provodi s Iranom i osovinom otpora", kaže Yildiz za TRT World.
Ghoncheh Tazmini, autorica nove knjige pod nazivom „Moćni par: rusko-iransko poravnanje na Bliskom istoku“, kaže da ubistvo Nasrallaha ne predstavlja vojnu pobjedu Izraela.
“Hezbollah je četiri decenije stara sila iskovana u ratu i sukobima. Sa svojim ogromnim resursima i kolosalnom infrastrukturom, ne može se lako demontirati”, kaže ona za TRT World, napominjući da je kriza na Bliskom istoku već eskalirala, a posljednji napadi predstavljaju “samo još jedno poglavlje” u tekućem i sve intenzivnijem sukobu.
Sve oči uprte u Iran
Hezbollah je pretrpio snažne udarce posljednjih sedmica jer Iran, koji je glavni podržavalac libanske grupe, izgleda nespreman da eskalira situaciju.
Prošle sedmice, hiljade voki-tokija i pejdžera koje su koristili članovi Hezbollaha i humanitarni radnici detonirali su širom južnog Libana, ubivši i povrijedivši mnoge.
U posljednjem talasu izraelskih napada poginulo je više od 700 ljudi – uključujući veliki broj civila – i povrijeđeno na hiljade drugih, većina njih u neselektivnom izraelskom bombardovanju Libana.
Ali uprkos nesrazmjernim izraelskim napadima, Hezbollah je do sada izbjegavao udare na izraelske naseljene centre, ostavljajući mnoge da dovode u pitanje njegovu strategiju i sposobnost.
Vaez kaže da će Iran pokušati ostati podalje od eskalirajuće krize jer bi njegovo "miješanje" Izraelu samo dalo priliku da direktno krene na Teheran - nešto što bi se moglo pokazati "samoubilačkim" za iranski režim s obzirom na superiorne konvencionalne sposobnosti Tel Aviva.
Tazmini smatra tačnom Vaezovu procjenu.
Iran će pokazati "strateško strpljenje" jer njegovi vladari moraju odvagati ono što služi njihovim nacionalnim interesima: punopravni regionalni rat možda neće biti usklađen s "umjerenijom" političkom platformom novog iranskog predsjednika, smatra ona.
Međutim, sveukupna podrška Teherana otporu, koja je u skladu s njegovom težnjom za političkim i vojnim utjecajem, nastavit će se.
“Stoga će Iran nastaviti da izražava solidarnost i pruža političku i materijalnu podršku Hezbollahu i osigura da oni ostanu dominantna snaga u južnom Libanu”, kaže.
Posmatrač: Zapad
Prošla je gotovo godina otkako je Izrael započeo rat protiv Gaze, ubivši više od 41.500 Palestinaca. Bez obzira na zvaničnu osudu pogibije civila, glavne zapadne zemlje stajale su uz Izrael u njegovom genocidnom ratu protiv Gaze.
Ali Yildiz kaže da zapadne sile izgledaju relativno odlučnije u svojim pozivima na deeskalaciju izraelsko-libanskog sukoba.
Ipak, nedostatak konkretnih koraka zapadnog bloka do sada je dao Izraelu više slobode djelovanja, kaže ona.
S druge strane, faktori poput prisutnosti Druza i kršćana u društvenoj strukturi Libana izazivaju zabrinutost među zemljama poput Francuske, kaže ona.
Kao rezultat toga, diplomatska aktivnost iz Evrope po pitanju Libana je ubrzana.
Naprimjer, potpredsjednica belgijske vlade Petra de Sutter rekla je da je "šokirana" brojem izraelskih napada na Liban. “492 života izgubljena u Libanu. +1600 povrijeđenih. Hiljadama je naređeno da napuste svoje domove. Za jedan dan”, napisala je na X-u.
Globalni lideri predvođeni šefom UN-a za ljudska prava Volkerom Turkom također su pozvali na uzdržanost svih strana kako bi se situacija smirila.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je svom libanonskom kolegi Abdallahu Bou Habibu da Kina čvrsto podržava Liban u očuvanju njegovog suvereniteta i sigurnosti i oštro osuđuje kršenja nakon izraelskog zračnog napada velikih razmjera.
Wang je rekao da će Kina nastaviti stajati na "strani pravde i na strani arapske braće, uključujući Liban".
Međutim, Tazmini kaže da ne vjeruje da će globalna tijela intervenirati na bilo koji suštinski način.
“Smatram da je malo vjerovatno da američka vojska ili obavještajne agencije nisu bile svjesne planova Izraela”, kaže ona govoreći o atentatu na Nasrallaha u zračnom napadu na Hezbollahovo sjedište u Dahiyehu na jugu Bejruta.
Koja je krajnja igra Izraela?
Uprkos njegovim toliko hvaljenim naprednim tehnološkim sposobnostima, spremnost Izraela da izazove velike civilne žrtve pokazuje da su smrtni slučajevi neboraca obilježje njegove ratne strategije.
Zloglasna izraelska „doktrina Dahija“, koja ne pravi razliku između naoružanih militanata i civila, dobila je ime po istoimenom predgrađu Bejruta gdje je prvi put korištena u ratu 2006. godine.
Yildiz kaže da Izrael pokušava uspostaviti "potpuno sigurnu zonu" na svojoj sjevernoj granici - za koju treba eliminirati vojno prisustvo Hezbollaha u regiji.
Hezbollah je do sada odbijao da se povuče, kaže ona. Ali ranjivost Hezbollahovog uporišta Dahije u blizini Bejruta i smrt Nasrallaha mogli bi potaknuti oružanu grupu da konsoliduje svoju poziciju u južnom Libanu, dodaje ona.
“Ovo će biti glavni razlog rasta krize.”
Izrael već mjesecima vodi pune napade na Hamas i Hezbollah. Ipak, Tel Aviv "shvata da takvi napadi ne mogu u potpunosti eliminirati" oružani otpor protiv decenijske izraelske okupacije palestinske zemlje, kaže Tazmini.
“Čini se da izraelski vojni i obavještajni aparat možda ima za cilj da izazove veću konfrontaciju, potencijalno uvlačeći Iran i SAD u sukob”, kaže ona.
