Gotovo 11 mjeseci nakon početka izraelskog rata protiv Gaze, izraelska ekonomija se suočava s poteškoćama dok lideri zemlje nastavljaju s napadima na Gazu, koji ne pokazuju znakove prestanka i prijete da prerastu u širi sukob.
Premijer Benjamin Netanyahu pokušao je umiriti zabrinutost izjavom da je ekonomska šteta samo privremena. Međutim, najkrvaviji i najdestruktivniji rat protiv okupirane palestinske teritorije nanio je štetu hiljadama malih izraelskih preduzeća i narušio međunarodno povjerenje u izraelsku ekonomiju.
Neki vodeći ekonomisti tvrde da je primirje najbolji način da se zaustavi šteta. „Ekonomija je trenutno pod ogromnom neizvjesnošću, a to je povezano sa sigurnosnim pitanjem — koliko dugo će rat trajati, koliki će biti intenzitet i hoće li doći do daljnje eskalacije“, rekla je Karnit Flug, bivša šefica Centralne banke Izraela, koja je sada potpredsjednica za istraživanje u Institutu za demokratiju Izraela, istraživačkom centru u Jerusalemu.
Rat je nanio daleko veću štetu ekonomiji Gaze, raselivši 90% stanovništva i ostavivši veliku većinu radne snage bez posla.
Sve banke na toj teritoriji su zatvorene. Prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, u sukobu je poginulo više od 40.000 ljudi.
Daljnja eskalacija
Produženi sukobi i prijetnja daljnje eskalacije s Iranom i Hezbollahom imaju posebno težak utjecaj na turizam.
Iako turizam nije glavni pokretač ekonomije, šteta je nanijela udarac hiljadama radnika i malih preduzeća. Tokom nedavnog radnog dana, nekadašnja prometna luka Haifa, glavno čvorište izraelskog uvoza i izvoza gdje su često pristajali veliki kontejnerski brodovi, bila je mirna. Zbog prijetnji grupacije Houthi iz Jemena brodovima koji prolaze kroz egipatski Sueski kanal, mnogi dugolinijski brodovi prestali su koristiti izraelske luke kao čvorište, rekao je službenik luke, koji je želio ostati anoniman jer je dijelio interne informacije.
On je naveo da su izraelske luke zabilježile pad brodskog prometa od 16% u prvoj polovini godine, u poređenju s istim periodom 2023. godine.
Nezaposlenost
Yacov Sheinin, izraelski ekonomista s decenijama iskustva u savjetovanju izraelskih premijera i vladinih ministarstava, rekao je da bi ukupni trošak rata mogao iznositi 120 milijardi dolara, ili 20% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje, što je široka mjera ekonomske aktivnosti.
U drugom zabrinjavajućem znaku, Ministarstvo finansija je ovog mjeseca saopćilo da je deficit zemlje u posljednjih 12 mjeseci porastao na više od 8% BDP-a, što znatno premašuje omjer deficita u odnosu na BDP od 6,6% koji je Ministarstvo projiciralo za 2024. godinu.
U 2023. godini, budžetski deficit Izraela bio je otprilike 4% njegovog BDP-a.
„Stopa nezaposlenosti pala je ispod nivoa prije rata“, rekao je Sheinin, na 3,4% u julu u poređenju s 3,6% u julu prošle godine. Međutim, kada se uzmu u obzir Izraelci koji su prisiljeni napustiti tržište rada, taj broj raste na 4,8%, što bi u većini zemalja još uvijek bilo smatrano niskim.
U međuvremenu, mnoga mala preduzeća su zatvorena jer su njihovi vlasnici i zaposlenici pozvani na rezervnu vojnu službu. Drugi se bore usred šireg usporavanja.
Izraelska poslovna informatička kompanija CofaceBDI izvještava da je blizu 46.000 preduzeća zatvoreno od početka rata — 75% od njih su mala preduzeća.
