Izbori su otišli u drugi krug, a konačna odluka o tome da li dosadašnji predsjednik Jair Bolsonaro, izabran 2018. godine, može formirati vladu i za drugi mandat, bit će donesena kasnije u oktobru.
Njegov protivnik, bivši predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, ostvario je ono što je opisano jednim od najznačajnijih političkih povrataka. Prije samo nekoliko godina, ljevičarski vođa bio je upleten u zloglasnu prevaru "Operation Carwash", najveću svjetsku istragu o korupciji.
Uoči ispitivanja javnog mnijenja tokom vikenda, činilo se da će Lula lako pobijediti jer su ankete u velikoj većini pokazivale njegovu pobjedu.
On je zaista prešao u vodstvo, osvojivši 48 posto glasova, ali Bolsonaro sa 43 posto glasova još ne zaostaje mnogo za njim. U drugom krugu izbora će se odlučiti ko će voditi ovu tropsku zemlju, koja je dom amazonske džungle.
Daleko od njihovog političkog terena, upravo su njihovi stavovi o najkomplikovanijem sukobu na Bliskom istoku poprimili međunarodni značaj.
Dok Bolsonaro, kojeg već dugo podržavaju evangelistički kršćani, podržava Izrael, Lula ističe da želi vidjeti slobodnu palestinsku državu.
Evo šta su dvojica lidera govorila o tome tokom proteklih godina.
Priznanje Palestine
Lula, koji dolazi iz siromašne porodice da bi kao lider provodio ekonomsku transformaciju zemlje, bio je predsjednik od 2003. do 2010. godine.
U martu 2010. postao je prvi brazilski predsjednik koji je posjetio Izrael i Palestinu. Njegova vlada je priznala Palestinu kao državu zasnovanu na granicama prije 1967. godine, koja uključuje veći dio Gaze, okupiranu Zapadnu obalu i istočni Jerusalem.
"Sanjam nezavisnu i slobodnu Palestinu koja živi u miru na Bliskom istoku", rekao je Lula tokom posjete Zapadnoj obali.
Tadašnji izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman kritikovao je Lulu zbog posjete mezaru palestinskog lidera Yassera Arafata, dok je odlučio zaobići odavanje počasti Teodoru Herzlu, osnivaču modernog cionizma.
Dok su Palestinci i njihove pristalice pozdravili takav potez, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova je oštro reagovalo, istakavši da će to ugroziti mirovne napore jer je to pitanje trebalo biti riješeno izraelsko-palestinskim pregovorima.
Ali ta odluka je mnogo značila za Palestince nakon što je Izrael dozvolio izgradnju ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, odvojivši tu teritoriju od buduće palestinske države.
Ni nakon Lulinog odlaska 2010. godine s čela države, njegova saradnica i prva predsjednica Brazila, Dilma Rousseff, nije lako pristajala na izraelske vojne akcije u Gazi.
Nakon što su izraelske snage optužene za upotrebu nesrazmjerne sile tokom rata u Gazi 2014. godine, Brazil je pozvao nazad u domovinu svog ambasadora iz Izraela. Bila je to jedna od rijetkih država koja je učinila tako ekstreman korak.
Sljedeće godine, izraelski premijer Benjamin Netanyahu imenovao je Danija Dayana za ambasadora svoje zemlje u Brazilu. Vlada koju je predvodila Rousseff je odbila da prihvati Dayana jer je bio povezan s ilegalnim izraelskim naseljima.
Tokom svog mandata, Lula je čak kupio i komad zemlje u blizini ureda brazilskog predsjednika za buduću palestinsku ambasadu.
Nedavno se Lula, kojeg magazin "Time" naziva najpopularnijim brazilskim vođom, susreo se s palestinskom dijasporom u Brazilu gdje je prikazan kako nosi palestinsku kefiju, tradicionalni arapski crno-bijeli šal.
Pristalica Izraela
S druge strane, Bolsonarova kandidatura za ponovni izbor dobila je snažnu podršku i Netanyahua i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je pomogao produbljivanju veza zvaničnog Washingtona s Tel Avivom tokom svog mandata.
"Hvala vam, predsjedniče Jair Bolsonaro, za vaše vodstvo u jačanju saveza između naroda Izraela i naroda Brazila. Pod vašim vodstvom taj odnos nikada nije bio snažniji", rekao je Netanyahu u poruci koju je Bolsonaro objavio na Twitteru uoči samih izbora.
Bolsonaro, koji je svojevremeno rekao da "Palestina nije država", više puta je izrazio podršku Izraelu tokom svog četverogodišnjeg mandata koji je okončan 2022. godine.
Tokom predizborne kampanje 2018. godine, lider konzervativne Liberalne partije objavio je odluku da premjesti brazilsku ambasadu u Jerusalem, što je posebno osjetljivo pitanje za Palestince. Brazil ipak nikada nije proveo tu odluku i umjesto toga je otvorio ured za trgovinu i investicije u zapadnom Jerusalemu.
Tokom svoje prve državne posjete Izraelu, Bolsonaro je posjetio i Zapadni zid, sveto mjesto u judaizmu, koji je smješten u istočnom dijelu koji je Izrael anektirao, što predstavlja potez koji nije međunarodno priznat.
U maju 2020. godine, kada se Brazil suočavao s udarom pandemije koronavirusa, Bolsonaro je održao govor s izraelskom i američkom zastavom u pozadini. To je prvenstveno zato što njegova stranka ima podršku iz kršćanske evanđeoske biračke baze, koja već dugo podržava Izrael.
