Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres pozvao je u utorak svjetske lidere da daju prioritet finansiranju klimatskih promjena i upozorio da bi ne rješavanje "klimatskog duga" rezultiralo ozbiljnim posljedicama po čovječanstvo.
“COP29 mora srušiti zidove klimatskog finansiranja“, rekao je Guterres tokom obraćanja na Samitu svjetskih lidera o klimatskim akcijama (WLCAS), koji se održava u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana kao dio COP29.
Guterres je također naglasio:
“Nema vremena za gubljenje. Što se tiče finansiranja klime, svijet mora platiti ili će čovječanstvo platiti cijenu. Klimatsko finansiranje nisu dobrotvorne svrhe. To je investicija. Klimatsko djelovanje nije izborno. To je imperativ.”
S obzirom da istječe vrijeme da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa, Guterres je istakao da je 2024. na putu da postane najtoplija godina u istoriji, nakon najtoplijih dana i mjeseci ikada zabilježenih.
“Vrijeme nije na našoj strani“, upozorio je generalni sekretar UN-a.
Istakao je značajnu štetu nanesenu zajednicama, infrastrukturi i djeci prirodnim katastrofama koje su pogoršane klimatskim promjenama.
“Sve ove katastrofe pojačane su klimatskim promjenama koje je stvorio čovjek. I nijedna zemlja nije pošteđena”, kazao je Guterres.
Naglasio je nepravednost uticaja klimatskih promjena, objašnjavajući da “bogati uzrokuju problem, a siromašni plaćaju najveću cijenu”. Prema podacima Oxfama najbogatiji milijarderi emituju više ugljenika za sat i po nego prosječna osoba u životu.
“Ukoliko se emisije ne smanje i adaptacija ne poveća, svaka ekonomija će se suočiti s daleko većim bijesom”, upozorio je Guterres.
Ukazao je na nedavni napredak kao znak nade, navodeći da su ulaganja u obnovljive izvore energije i mreže prvi put prošle godine premašila ulaganja u fosilna goriva.
“Gotovo svuda, solarni izvori i vjetar su najjeftiniji izvor nove električne energije”, rekao je Guterres.
Naglasio je i potrebu za smanjenjem globalnih emisija za devet posto svake godine i postizanjem pada od 43 posto u odnosu na nivoe iz 2019. do 2030. godine.
Takođe je naglasio odgovornost G20 da predvodi u borbi protiv klimatske krize, potvrđujući pritom opredijeljenost UN-a da pruži neophodnu podršku.
