Prošlog vikenda i već devetu sedmicu zaredom, desetine hiljada Izraelaca se noseći transparente i uzvikujući slogane okupilo širom zemlje, protestujući protiv prijedloga Netanyahuove vlade da uvede sveobuhvatne i dalekosežne reforme pravosuđa.
Masovni protesti doveli su do značajne promjene u raspoloženju Izraelaca, koji su uslijedili samo nekoliko mjeseci nakon što su glasali za novu krajnje desničarsku vladu Benjamina Netanyahua u decembru prošle godine.
Demonstranti se protive zakonu Netanyahua i njegovih saveznika, koji ograničava moć Vrhovnog suda da donosi odluke protiv zakonodavne i izvršne vlasti.
Također, daje zakonodavcima široka ovlaštenja da imenuju sudije.
Crni zakon?
Prema mišljenju najdesnije vlade u historiji zemlje, premijera Netanyahua i njegovih koalicionih saveznika, zakonodavne reforme su potrebne kako bi se kontrolisala “prekomjerna moć” izraelskog Vrhovnog suda i vratila sposobnost upravljanja koja je bila “uzurpirana od suda”.
Komisija za izbor sudija (JSC) ima nadležnost nad imenovanjima sudija u Izraelu s ciljem postizanja kompromisa između osiguravanja profesionalnih imenovanja i dozvoljavanja političkog uključivanja u proces izbora.
Komisija ima devet članova, uključujući dva ministra, predsjednika Vrhovnog suda, dvoje dodatnih sudija VS, dva zastupnika Skupštine i dva predstavnika Advokatske komore.
Vlada kaže da sudije imaju pravo veta u sadašnjem sistemu.
Nastoji se promijeniti sastav JSC-a kako bi se vladi dala potpuna kontrola nad izborom svih sudija, kao i stalna većina u komisiji.
U skladu s novim pravosudnim planom, koaliciona vlada će povećati broj sudija s 9 na 11, od kojih će 7 birati Vlada.
Ovo povećanje znači da vlada dobija apsolutnu kontrolu nad procesom imenovanja sudija.
Još jedna reformska odredba bi dala 120-članom parlamentu ovlaštenje da poništi presude Vrhovnog suda većinom od 61 glasa.
Prema izveštajima, ukoliko parlament odluči da oslobodi Netanyahua od optužbi za korupciju zbog kojih se goni, novi sistem će vladi dati ovlaštenje da poništi svaku negativnu odluku Vrhovnog suda.
Netanyahu je odbacio bilo kakvu vezu između reformi i njegovog ličnog sudskog spora i osporio navode o mitu, prevari i kršenju povjerenja.
Šta kažu kritičari?
S druge strane, kritičari predloženih reformi smatraju ih pokušajem vlasti da eliminiše bilo kakva ograničenja njene moći, ugrozi građanske slobode kao i direktim napadom na podjelu vlasti.
Kritičari i većina stanovništva, uključujući članove izraelske poslovne, akademske, pravne, pa čak i vojne zajednice, smatraju da je opsežna reformska agenda desničarske vlade antidemokratska.
Ehud Barak, jedan od bivših izraelskih premijera i bivši šef kabineta koji je učestvovao u protestima u Tel Avivu, nazvao je remont pravosuđa „atentatom na deklaraciju o nezavisnosti“, opisujući trenutnu situaciju kao „najgoru krizu od formiranja država.“
Uprkos protestima, Netanyahuova vlada kaže da namjerava nastaviti s reformama.
