Njemačka ekonomija godišnje gubi milijarde eura zbog nedostatka radne snage

Prema istraživanju konsultantske grupacije Boston (BCG), manjak radnika košta Njemačku 84 milijarde dolara (86 milijardi eura) u smislu izgubljene ekonomske proizvodnje svake godine.

Prema riječima autora istraživanja, gubici u njemačkoj ekonomiji drugi su najveći nakon SAD-a u poređenju sa ekonomski najjačim državama.

Autori Johann Harnoss i Janina Kugel pripremili su studiju u saradnji sa Međunarodnom organizacijom Ujedinjenih nacija za migracije.

Skoro dva miliona slobodnih radnih mjesta

Podaci za Njemačku zasnovani su na podacima Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja iz Nirnberga, koji je evidentirao 1,9 miliona slobodnih radnih mjesta u drugom tromjesečju ove godine.

"To je oko milion iznad dugogodišnjeg prosjeka", rekao je Harnoss za DPA te dodao: "Ekonomisti to zaista vide kao strukturalni nedostatak."

Harnoss i Kugel pretpostavljaju da bi u prosjeku svaki od ovih milion nepostojećih zaposlenika generirao oko 84.000 dolara ekonomske proizvodnje godišnje, što je ukupno 84 milijarde dolara.

Čak i uz pretpostavku imigracije od 300.000 do 400.000 ljudi godišnje, broj radno sposobnog stanovništva bi se smanjio za tri miliona do 2035. godine i za devet miliona do 2050. godine, procjenjuju Harnoss i Kugel.

"Šteta od 84 milijarde dolara samo će biti još veća ako ne preduzmemo potrebne mjere", rekla je Kugel te nastavila: "Iako SAD ima najviše slobodnih radnih mjesta, ta zemlja je također u najboljoj poziciji da premosti postojeći jaz na tržištu."

U Sjedinjenim Američkim Državama Kugel i Harnoss predviđaju jaz u radnoj snazi ​​od 19 miliona do 2050. godine, ali i jednak broj imigranata.

Angažovanje stranih radnika

Harnoss predlaže da Njemačka posebno regrutuje, odnosno uposli radnike iz država čija se populacija još uvijek povećava.

“Jedna od mogućnosti bi bila obučavanje ljudi tamo u njihovim matičnim zemljama prije nego što dođu u Njemačku“, ističe Harnoss te dodaje da bi to pružilo brojne prednosti za imigrante, za zemlje porijekla i za zemlje odredišta. On je naveo Indiju, Nigeriju, Indoneziju i Egipat kao moguće primjere.

"Moramo imati neideološke linije", naglasila je Kugel, fokusirajući se posebno na raspravu o imigraciji.

"Ako budemo imali još veći deficit kvalifikovanih radnika, imat ćemo političke rasprave u potpuno drugačijim tonovima", rekla je ona, govoreći posebno o pritisku na penzioni i zdravstveni sistem.

"Tamo gdje se imigracija odvija u velikim razmjerima, prihvaćenost je također znatno veća", tvrdi Kugel, misleći na gradove poput Minhena, gdje je vrlo visok udio imigranata sa relativno malim prilivom ekstremista.

Kugel i Harnoss stoga savjetuju njemačkim malim i srednjim preduzećima da se sve više fokusiraju na međunarodno tržište rada, a ne samo da zamijene lokalne radnike koji odlaze.

“Što su kompanije raznovrsnije, to su inovativnije“, rekla je Kugel, pritom misleći na američke tehnološke kompanije koje zapošljavaju veliki broj imigranata.

Njemačkoj potrebno 400.000 neto imigracija godišnje

Smanjenje ponude radne snage zbog demografskih promjena u Njemačkoj može biti nadoknađeno samo neto imigracijom od oko 400.000 ljudi godišnje.

Istraživanje Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) pokazalo je da će zbog sve većeg udjela starih osoba u stanovništvu u Njemačkoj ponuda radne snage biti 7,2 miliona manja od sadašnjih 47,4 miliona ljudi do 2035. godine.

U istraživanju se navodi da je smanjenje ponude radne snage posebno uzrokovano starenjem stanovništva u zemlji, te se naglašava da se to može nadoknaditi samo ukoliko dođe do neto imigracije od oko 400.000 osoba godišnje. Ipak, istaknuto je da će biti vrlo teško postići ovaj nivo imigracija.

Imigracija je proces doseljavanja stanovništva na neki prostor, uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo privlačnim faktorima. Kod imigracije se razlikuju legalna imigracija – doseljavanje stanovništva u skladu s pravnim propisima ili s pristankom države na čiju teritoriju imigranti dolaze; te ilegalna imigracija – doseljavanje stanovništva koje predstavlja kršenje pravnih propisa, odnosno protivno volji organa države na čiju se teritoriju dolazi.

Povećanje zaposlenosti žena i starijih

Prema istraživanju IAB-a, ako se produktivnost poveća sa više obrazovanja u zemlji, uticaj smanjenja ponude radne snage može se donekle ublažiti.

U istraživanju se također procjenjuje da će se ponuda radne snage u zemlji do 2060. godine smanjiti za 16 miliona, a ukoliko dođe do daljeg povećanja zaposlenosti žena i starijih uz neto imigraciju od 100.000 osoba godišnje, taj pad će biti ograničen na oko tri miliona do 2035. godine.

“Zakon o imigraciji kvalifikovanih radnika, koji je stupio na snagu 2020. godine, također je korak u pravom smjeru, ali će vjerovatno biti nedovoljan”, istakli su istraživači IAB-a u studiji.

S druge strane, istraživanje koje je za Fondaciju Bertelsmann proveo Institut za ekonomska istraživanja (Ifo), jedan od vodećih njemačkih istraživačkih centara, pokazalo je da će se privredni rast u Njemačkoj 2035. godine zbog nedostatka radnika, uzrokovanog demografskim promjenama, smanjiti za 0,6 posto.

Nedostatak kvalifikovanog kadra postao je hroničan u zemlji, a trenutno nedostaje oko 1,5 miliona odgovarajućeg osoblja uprkos rastu privrede i rekordnom porastu zaposlenosti.